Luša: Rat u Ukrajini promijenio je cijelu međunarodnu zajednicu

27.12.2022.

09:12

Autor: U mreži prvog/Hrvatski radio/HRT/R.S.

Đana Luša, Fakultet političkih znanosti

Đana Luša, Fakultet političkih znanosti

Foto: HTV / HRT

Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela prije više od 300 dana obilježila je ovu godinu. Koje su sve posljedice za međunarodne odnose iz nje proizašle ili će tek proizaći analizirali su Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti i Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, gosti emisije "U mreži Prvog".

Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije točno 306 dana i promijenila svijet.

- Svjedočimo skoro godini dana rata kojem se ne nazire kraj, taj rat je promijenio apsolutno cijelu međunarodnu zajednicu i utjecao na nju. Stvara se nekakav novi svjetski poredak iako je možda nezahvalno govoriti o novom svjetskom poretku kada dolazi do ovakvih promjena, rekla je Đana Luša u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".


- Na samom terenu situacija je tragična, dok mi imamo sreću da uživamo u božićnim i novogodišnjim blagdanima, dio stanovnika Ukrajine proživljava nešto što nismo mogli zamisliti da ćemo svjedočiti u 21. stoljeću, dodala je.

Kovačević: Odnosi Rusije i Zapada lošiji ne mogu biti


S jedne strane dolazi do velike militarizacije, povećanja vojnog budžeta, s druge strane pokazala se slabost međunarodnih pravila i konvencija na kojima su se temeljili odnosi. Ukrajina ponovno traži da se Rusiju izbaci iz Vijeća sigurnosti UN-a.

- Danas je situacija sasvim drugačija, Rusija je u međunarodnoj izolaciji, odnosi Rusije i Zapada tako su loši da lošiji ne mogu biti i Zapad danas više nema onaj interes i onaj strah koji je imao 1991. godine, kazao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji.

- Ne može se samo jedna strana optužiti za nepoštovanje međunarodnih pravila i konvencija, Rusija je prekršila nekoliko načela UN-a, prvenstveno povredljivosti granica, i ima izravan cilj promijeniti granice, okupirati dio teritorija susjedne države. Ali kao agresori javljale su se i druge članice Vijeća sigurnosti, u tom pogledu Rusija nije izuzetak, dodao je.

Kina na svojevrstan način jest uz Rusiju, ali ipak joj nije pružila vojnu pomoć.

- Pozicija Kine je specifična, s jedne strane neprestano se govori o jačanju Kine, preuzimanju globalnog vodstva od strane Kine. S druge strane stalno se potencira slabljenje moći SAD-a. SAD je jedina ona sila koja još uvijek može očuvati ovaj poredak zasnovan na poštovanju međunarodnog prava i promoviranju nekakvih demokratskih vrijednosti, istaknula je Luša.

- Kina ne bi željela da Zapad pobijedi, ali s druge strane Kina ne bi željela biti detektirana kao saveznica, država koja podržava Rusiju, ako Rusija izgubi taj rat, rekao je Kovačević.

Kina i suverenitet nad Tajvanom


Nastojanje Kine da integrira Tajvan u Narodnu Republiku Kinu sve je manje izgledno da se postigne mirnim putem. 

- Kina nikada nije uspjela ostvariti suverenitet nad Tajvanom i isto tako je jasno da su izgledi da se to postigne mirnim putem sve manji, ali nastavlja raditi na realizaciji te politike velikog pomlađivanja i integracije Tajvana unutar Narodne Republike Kine bez jasno izražene volje stanovništva Tajvana, kazao je Kovačević.

Europska birokracija ponosna je što nastupa jedinstveno u situaciji rusko-ukrajinske krize.

- Europska unija je u krizi jer se nije na vrijeme pozicionirala kao relevantan igrač u sustavu međunarodnih odnosa i što nije uspjela ostvariti ono o čemu se u vrijeme administracije predsjednika Trumpa govorilo, a to je strateška autonomija, rekao je Kovačević.

- To je jedinstven slučaj da je vanjska opasnost povećala koheziju Europske unije, ali to je kohezija pod američkim sigurnosnim kišobranom, dodao je.

Proširenje EU-a i kriza u Ukrajini


Kriza u Ukrajini reflektira se i na jugoistok Europe.

- Jugoistočna Europa predstavlja trbuh Europe i sve krize koje se događaju u neposrednoj blizini, a isto tako u Ukrajini, reflektiraju se na jugoistok Europe prvenstveno zbog neriješenih pitanja, jedno je sigurno i to je pitanje proširenja Europske unije, rekla je Luša.

- Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, europska vanjska politika ne govori jednim glasom. Znamo da je Francuska blokirala stjecanje statusa kandidata i onim državama koje su ispunile i najteže moguće uvjete koje je pred njih postavila Europska unija. Ja mislim da je to jedan od pokazatelja slabosti Europske unije, rekao je Kovačević.

Hrvatska vanjska politika u ovim turbulentnim vremenima imala je dvije glavne preokupacije. To su rat u Ukrajini i izbori u Bosni i Hercegovini, istaknula je Luša.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!