Popović: Biden mora riješiti balkansku krizu do idućeg ljeta

Masovni prosvjedi na beogradskim ulicama, odgovor predsjednika Vučića na stanje u Srbiji, kriza na sjeveru Kosova, prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori.  O aktualnim događajima i stanju u regiji u emisiji "Studio 4" razgovarali smo s Petrom Popovićem s Fakulteta političkih znanosti

- Stanje u Srbiji još uvijek stanje nije potpuno izvan kontrole, ali nije ni pod kontrolom. Počnimo s Kosovom gdje smo po prvi put vidjeli da je KFOR uvučen u sukob. To je posebno opasno kad se zna ruski interes za destabilizacijom ovog područja i da postoje ozbiljne indicije da je grupa Wagner već prisutna i da aktivno operira na Kosovu. Što se tiče masovnog pokreta "Srbija protiv nasilja", Vučić je najavio izbore u rujnu, vidjet ćemo hoće li to proći, ljudi naprosto izgube interes ili će se infiltrirati razni agenti i provokatori što je opasno, rekao je Popović.

Stvari koje se događaju, kaže, zabrinjavajuće su utoliko što je ruski interes prisutan na Balkanu.

- Problem je da ne postoji zajednički jezik Europe i Amerike kako da se unutar zapadne sfere ova rupa pokrpa, istaknuo je.

Popović je naglasio kako je problem je što je Kurti politikom reciproteta progurao izbore i time de facto kupio Vučiću šest mjeseci do godinu dana.

- I sad tek ide deeskalacija krize. Kurti nije osobno odgovoran za to koliko i Europska unija. Miroslav Lajčak ga je podupirao u tome, podupirala ga je i izvjestiteljica za Kosovu u Europskom parlamentu, Macron...Amerikanci su bili protiv, znali su da će se to dogoditi. Kurti je sada na udaru, prijeti mu se sankcijama. Kosovo je isključeno iz NATO-ove vježbe, rekao je Popović.

Kurti je trebao samo čekati, smatra Popović.

- Stvar je da se ne zna točno što je Kurti s ovime htio postići, pogotovo kad ga je EU podupirala, a sad mu okreće leđa. Izbori će morati ići ovako ili onako. Ponovno se na stol vraća francusko-njemački prijedlog, tada će Vučić opet biti u problemu i bitno je da  ne dobije politiku reciprociteta nazad. Proces deeskalacije u tri točke će trajati, rekao je Popović.

Srbijanska premijera Brnabić ponudila je ostavka. Popović je rekao da se radi o igrokazu jer je ona "potpuno nebitna".

- Zanimljivo da se ministra policije ili direktora sigurnosne agencije Vulina, čije ostavke prosvjednici traže, ne dira. Postavlja se pitanje o čemu se tu radi, je li stvar dvostruke lojalnosti, da su lojalni njemu i istovremeno Moskvi - onda se u to ne dira.

Produžen je rok za vraćanje oružja, Vučić je najavio povećanje plaća. Koliko ti potezi mogu umiriti javnost? Popović je rekao da se radi o klasičnoj kupovini glasova pred izbore.

- Kupuje se vrijeme, mir. Vidjet ćemo što će biti na tim izborima pogotovo u svjetlu činjenice da Vučić stvara novi pokret. SNS se očito istrošio, rekao je Popović. 

- Razlika između pokreta kada se rušio Milošević i ovoga sada, je što je tadašnji pokret imao vođe, ljude koje su prosvjednici slušali, a danas vodstva nema. Političari su čak i nepoželjni na tim prosvjedima, zaključuje.

Izbori u Crnoj Gori

Crnu Goru ove nedjelje čekaju parlamentarni izbori. Što u slučaju još jedne nestabilne vlade?

- To će ovisiti zapravo, ne toliko o odnosu trenutnog premijera u tehničkom mandatu Abazovića prema Spajiću, koji je kandidat da postane premijer nego Milatovića, predsjednika, jer on je taj koji daje mandat. Zbog toga što će Europa sada morati s nekim ići u koaliciju. S DPS-om ne može, jer oni su i nastali zato da sruše DPS. Sa prosrpskim strankama ne mogu zato jer je iz Washingtona direktno došla poruka još prošle godine da s njima nema razgovora, da su to proruski eksponenti, znači onda gube sav legitimitet. Dakle, jedino im ostaje Abazović. U Europi sada su već rekli neki visoko pozicionirani ljudi, njih nekoliko, da će oni dati ostavke i slučajno se ode u koaliciju s Abazovićem. Znači, nema se većine i tu Milatović koji je predsjednik će morati razmišljati da li da radi kompromise. U tom slučaju možda čak prijeti i raspad, to je djeljenje Evrope na dva dijela, na ovu Milatovićevsku struju i ovu Spajićevu, rekao je Popović.

Balkanska kriza

Točka na i nikako da se stavi kad je Balkan u pitanju. I dalje se događaju krizne situacije, nasilje, kršenje prava, atmosfera nesigurnosti, institucije koje zapravo nisu funkcionalne. Do kada će sva ta pitanja biti otvorena i neriješena?

- Hoće li se balkanska drama razriješiti, to se naravno ne može znati jer u politici se nikad ništa ne zna, ali mislim da možemo znati kad bi trebalo se završiti. To je svibanj ili lipanje iduće godine. Zato što Amerika već sada klizi u predizbornu groznicu. Biden je već najavio da ide za drugi mandat, a njemu je Balkan veoma bitan. Postoji jedan obrazac ponašanja u američkim izborima kad je riječ o prvom mandatu. U prve dvije godine da se šansa diplomaciji, da se šansa pregovorima i traže se rješenja i kompromisi. I ako primjetite u prve dvije godine mandata, najdrastičniji potez koji su Amerikanci prema zapadnom Balkanu povukli je da su stavili Dodika pod sankcije.

Biden mora riješiti balkansku krizu do ljeta, ističe Popović.

- Prvi znak toga da više nema kompromisa je upravo francusko-njemački prijedlog. Kurti ako neće slušati ide pod sankcije ili će biti maknut. Stvar na koju treba sad obraćati pažnju je što je zapravo američki interes. To je jedan kontroverzan koncept otvorenog Balkana. Na taj otvoreni Balkan, Europa ne gleda baš blagonaklono prema iz razloga što ona ima svoj model, to je Berlinski proces. Međutim, i tu se vodi onom starom liberalnom zabludom da će jedno slobodno trgovinsko područje dovesti do prosperiteta, narodi će se obogatiti i onda će otkriti demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. Svakako su potpuno razumljivi, opravdani strahovi i kritike da je otvoreni Balkan ništa drugo nego ekonomska pretpostavka za Vučićev koncept Srpskog sveta kao i za Veliku Albaniju. Međutim, tu se ne radi o tome, rekao je Popović.

- Amerikancima otvoreni Balkan nije nikakav koncept za euroatlantske integracije. Njima je to konkretno energetsko-strateški koncept za diverzifikaciju resursa na Balkanu kako bi se stvorili svoje tržište i tom diverzifikacijom smanjili utjecaj Rusije i ovisnost o ruskome plinu, pojasnio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: