22:18 / 22.02.2022.

Autor: Otvoreno/IMS/M.Š./HRT

Otvoreno o mogućoj invaziji na Ukrajinu, "domino efektu" i opasnostima za Hrvatsku

Otvoreno

Otvoreno

Foto: Otvoreno / HRT

Hoće li se ruska vojska zaustaviti na granicama dijela Donecka i Luhanska, koje je sinoć u dramatičnom govoru priznao predsjednik Rusije Vladimir Putin, ili će doći do invazije Ukrajine? Zapadne sile uvode nove sankcije Rusiji, Njemačka je zaustavila projekt plinovoda Sjeverni tok 2. Kako će se dalje razvijati ukrajinska kriza? Koji je cilj Rusije? Kakve će biti ekonomske posljedice sukoba oko Ukrajine?

Na pitanje što je zapravo Vladimir Putin napravio sinoć, bivši veleposlanik RH u Rusiji, Božo Kovačević, rekao je da je ruski predsjednik zaključio da SAD ne žele primorati ukrajinske vlasti da poštuju sporazum iz Minska, ali i da je istovremeno odustao od UN-a unutar kojega će se riješavati pitanje reintegracije tih pokrajina.

- On je, barem po svojem razumijevanju, stvorio međunarodno-pravnu podlogu za stacioniranje vojske na ukrajinskom teritoriju. Putin je jasno pokazao i koliko su Rusiji važni zahtjevi koje su uputili zapadu, a na koje nisu dobili zadovoljavajući odgovor. 

Dodaje i da su takvim potezima u Moskvi zapravo pokazali da su im geostrateška pitanja važnija od gospodarskih. 

"Nije samo Putinov kapric, dolaze i zbog kontrole pobunjenika"

Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja, rektor Sveučilišta VERN, pojasnio je da postoji osnova da se Rusija ne može optužiti za invaziju.

- Oni ulaze na teritorij samoproglašenih republika koje je on priznao i tamo će rusku vojsku, kako se to kaže, u "mirovnu misiju". To nije samo "kapric" već da dolaze zbog kontrole pobunjeničkih snaga jer su one mogle napraviti nešto što bi Rusiju uvuklo u sukob pa oni ne bi samostalno mogli kontrolirati situaciju. 

Dodaje da zabrinjava to što ne znamo u kojim granicama su te pokrajine priznate od strane Moskve.

- Postoje naznake da će biti priznate u postojećim granicama, ali postoji interpretacija da ta pokrajina ima svoje povijesne granice. Tu je nepoznato koji bi cilj mogao biti. Ako bi se to proširivalo, radilo bi se o invaziji i došlo bi do sukoba s ukrajinskom vojskom. Oni tamo imaju jake snage i to bi bila vrlo opasna situacija. No, situacija se mijenja, sada kada će ukrajinska vojska ispucavati granate, neće više pucati samo po pobunjenicima već i po ruskim vojnicima. 

Opasnost, ponavlja Cvrtila, leži u tome da ako sada dođe do sukoba ukrajinskih i ruskih snaga, da će se možda moći pronaći opravdanja za daljnju invaziju. 

Mađarska šalje vojsku na granicu, može li i Hrvatska biti ugrožena? 

Mađarska je objavila da šalje vojsku na granicu s Ukrajinom zbog mogućeg priljeva izbjeglica, a u kontekstu Hrvatske, Baranju jako malo dijeli od toga područja.

- Ovakav bi se sukob reflektirao na cijelu Europu. To bi bio "domino efekt", sve bi se zemlje Europe našle pod svojevrsnim udarom. Ne bi samo mi imali određene konzekvence, već bi se i druge zemlje našle u poprilično lošijoj poziciji. Mađarska ima pravo postaviti oružane snage na granicu, ali nadajmo se da do velike eskalacije neće doći. Ovo što smo do sada vidjeli, ne obećava previše, kaže pak stručnjak za sigurnosna pitanja s Veleučilišta u Velikoj Gorici, Marinko Ogorec

"Sve što se postiglo kroz diplomaciju možete baciti u smeće"

U perspektivi SAD-a, EU-a i cijelog svijeta, Ukrajina je i dalje jedinstveni teritorij.

- To je onda tumačenje, da oni ako uđu, da se radi o invaziji. S ruske strane, oni će to drugačije tumačiti. Oni sebi jesu stvorili "izliku" za moguću invaziju, govori Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu. 

Već se može govoriti o invaziji jer je Krim Ukrajina, a tamo se već nalazi ruska vojska, dodaje ističući da ovo što se dogodilo jedna nova paradigma.

- Ovim činom priznavanja sve to što se postiglo kroz diplomaciju možete baciti u smeće. Zapravo je i Rusija sama sebi "cijeli niz aduta" koje može odigrati. Čini se da je Rusija dobila dvije male regije, ali je dugoročno izgubila Ukrajinu, zapravo bacila, dodaje. 

"NATO raspoređuje snage na istočnom krilu"

Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković govorio je o odlukama koje su donesene ovoga utorka. 

- Održan je izvanredni sastanak Povjerenstva između NATO-a i Ukrajine. Jens Stoltenberg je jasno na konferenciji za medije rekao da je agresija izvršena još 2014. godine. Rusija je prisvojila Krim, a potom je govorio o broju ruskih vojnika oko ukrajinskih granica. Stoltenberg je rekao da i NATO raspoređuje snage na "istočnom krilu", od Baltika do Rumunjske, radi se o više tisuća vojnika, više od 100 zrakoplova te 120 brodova. Govorio je o vojnim snagama, ali je ostavio otvorena vrata za diplomaciju, ističe. 

Dodaje i da se pripremaju papiri vezano uz sankcije Rusiji i da bi oni mogli do jutra biti spremni. 

O Putinovom govoru

Božo Kovačević je komentirao sinoćnji Putinov govor, koji je trajao sat vremena.

- Prvi dio govora je govor bez presedana, on je govorio o tome da Ukrajina ne postoji, a u drugom dijelu poslao je poruke zapadu da vrlo ozbiljno shvaćaju namjere širenja NATO-a na istok. Vrlo je zloslutna najava da Ukrajina nije država, da je to ničiji teritorij, onda tu ruska vojska može raditi što hoće. A što se tiče poruka zapadu, tu je konzistentan od trenutka kada je došao na vlast. 

Govoreći o Gruziji 2008., gdje se događala slična situacija s ruskim "upadom" na njihov teritorij, Vlatko Cvrtila kaže da je to poprilično unazadilo Gruziju u svim namjerama približavanja zapadu, NATO-u, a slično se može dogoditi s Ukrajinom. 

- Putin je sinoć govorio s velikim emocijama, a kada se u politici iskazuju emocije, onda nema racionalnog razmišljanja. Iz te emocije u sposobnosti je učiniti svašta. Međutim, ovo što je poduzeo, sada je novo miješanje karata. Svi su se nadali da je moguć sporazum Minsk 2, potpuno je taj okvir, koji je bio potpisan, on je maknut u stranu. U Moskvi i Ukrajini se govori o potrebi pronalaska diplomatskog rješenja. Pitanje je što će biti početna točka, hoće li se poništiti samoproglašenje, odluka Moskve? Od čega će se početi? To će biti vrlo zahtjevni pregovori i u ovom slučaju, u toj svojoj igri da dobije određena jamstva, Putin ipak ima malo jačeg asa u rukavu. Sankcije nisu za invaziju, to su ekonomske, minimalne sankcije. Putin im je podvalio "kukavičje jaje". Cijelo vrijeme prijete sankcijama, a onda se gađa ekonomski sektor, ali to neće im naštetiti, za to su se pripremili. Trebali su "gađati" energetski sektor, gdje su najranjiviji. No, ne smije se gađati jer bi Europa stradala, a onda bi cijene energenata otišle u nebo, svi bi na svijetu stradali, pojašnjava. 

Zabrinutost zbog dostave plina Europi

Marinko Ogorec dodaje da su i neki od pobunjenika u odmetnutim pokrajinama "van kontrole" te da će možda biti "uklonjeni iz tog spektra". Govori se i o 200 tisuća pripadnika ruskih snaga blizu ukrajinske granice.

- Oni s tim brojem ljudi mogu imobolizirati istok Ukrajine od ostatka, može tu biti svašta, nadamo se da do toga neće doći. 

Postavlja se i pitanje hoće li Putin i Rusija "zaigrati na kartu opskrbe plinom", a o kojemu Europa ovisi te koliku to brigu izaziva u Bruxellesu.

- Naravno da brine, intenzivni su razgovori između predsjednice Europske komisije i Joea Bidena oko dobave plina. Došli su i predstavnici arapskih zemalja, neke od tih zemalja su veliki izvoznici i nafte i plina. I s njima se vodio razgovor, može li se povećati opskrba prema Europi. Tu su LNG terminali, imamo ovaj na Krku, potom plinovod od Alžira do Francuske i naravno iz arapskih zemalja. Koliki su ti kapaciteti, teško je reći, dodaje Tihomir Vinković ističući da Rusi za sada još nisu prijetili da će zatvoriti plin. 

Božo Kovačević dodaje kako ne vjeruje da će Rusija jednostrano donositi odluku o obustavi plina jer o tome ovise i njihovi državni prihodi.

- O tome ovisi i financiranje mogućeg dugotrajnijeg rata koji bi se možda vodio u Ukrajini. 

Goran Bandov dodaje da je NATO na neki način počeo gubiti smisao, ali da sada on opet postoji te da su zemlje poput Švedske i Finske počele iskazivati interes za članstvo.

- Rusija je svojim trenutnim ponašanjem učinila NATO smislenim. Ruska znanost, kultura, aspekti gospodarstva, značaj u europskom kontekstu, oni ih guraju u zapad. I oni su naši prijatelji, ali ne ovakva Rusija. Koja će prijetiti, koja će uzimati dijelove druge države. Mi kao civilizirani ili pristojni svijet ne možemo to šutke otrpjeti. Emmanuel Macron je zapravo zauzeo mjesto Angele Merkel u Europi. Kancelar Olaf Scholz jest njezin nasljednik, ali on nema tu karizmu. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!