"Vrijeme radi za Ukrajinu, Putin je sinoć sve napravio na svoju štetu"

Oči cijelog svijeta uperene su na istok Ukrajine nakon što je Vladimir Putin sinoć potpisao priznanje dviju proruskih separatističkih republika Doneck i Luhansk. Poruke koje je u dramatičnom obraćanju poslao Vladimir Putin, u svijetu su pojačale sumnje da je riječ o početku ruske invazije na Ukrajinu, oko čijih je granica Rusija rasporedila, prema posljednjim procjenama, sada već gotovo 200 tisuća vojnika. Ruski parlament poslijepodne je dao odobrenje Putinu da pošalje vojsku izvan granica Rusije. 

Je li svijet na rubu dramatičnih promjena, što sve mogu biti posljedice krize na istoku Europe, neka su od pitanja na koja je u središnjem Dnevniku HTV-a odgovarao Gordan Akrap, iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba. 

Kako gleda na situaciju na istoku Ukrajine, je li pred nama sukob širih razmjera, s obzirom na to da se Putinovo priznanje odnosi na cijela područja, a ne samo ona pod kontrolom ruskih separatista? 

- Sve što je Putin sinoć napravio, napravio je na svoju štetu. Može se reći da je do sinoć vodio igru, šahovskim rječnikom imao je bod prednosti. Diktirao je trendove, teme, nametao je ritam igre u toj igri živaca. On je sinoć osporio postojanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države kao suverene države, on je izgubio bod prednosti, "šahovske figure su promijenile boju iz bijele u crnu", ističe.

Očekuje se da će reakcije Zapada biti snažne i vrlo moćne, a to će pogoditi gospodarstvo Rusije.

- Ako je sinoć onaj igrokaz o potpisivanju, ako se pokaže da je on snimljen znatno ranije nego što je objavljeno, pokazat će se da su predsjednik Macron i kancelar Scholz imali u njega povjerenja, a da je on to izigrao, dodaje Akrap.

U međunarodnim odnosima to može značiti mnogo problema.

- Pljesak u Dumi nakon potpisivanja sporazuma nije bio pljesak oduševljenja već više pljesak "što je nama ovo trebalo", smatra. 

Sada se čeka reakcija Zapada.

- Poruke su bile jasne i jedinstvene da će EU i zemlje članice NATO-a izložiti Rusiju takvim sankcijama koje će imati ozbiljne gospodarske, financijske i druge posljedice za Rusiju i to na osobnoj te na državnoj razini. S druge strane ovo pokazuje da NATO nije samo tu da jamči mir i sigurnost svojim članicama te jamči neovisnost i suverenitet državama koje su njegove članice, dodaje analitičar Gordan Akrap.

Kako spriječiti da se ponovi situacija u Gruziji iz 2008. kada su također odmetnute pokrajine došle "pod rusku šapu" te je situacija takva i danas.

- Ukrajina prvo nije Gruzija, Ukrajina je puno veća zemlja. Znatno je bliža članicama NATO saveza. S druge strane, ne smije se krenuti u vojni obračun s odmetnutim republikama, treba miru dati šansu i nastaviti surađivati, dodaje. 

Spomenuo je i izjavu Bennyja Ganza, zamjenika izraelskog premijera, koji je rekao da se povijest ne može mijenjati, ali da treba raditi na sadašnjosti i na budućnosti. 

- Mislim da vrijeme radi za Ukrajinu i Europsku uniju, a ne radi za agresivnu Rusiju.

Smatra da Europska unija s partnerima i saveznicima među kojima su i zemlje Bliskog istoka, sada radi na novim dobavnim energetskim pravcima.

- Rade na osiguravanju dobavnih pravaca neovisnih o Rusiji, zaključuje. 

U Donecku oduševljenje

Erupcija oduševljenja u Donecku, nakon što je Vladimir Putin odmetnutim dijelovima Donbasa priznao neovisnost. Nakon osam godina sukoba, u kojemu je život dosad izgubilo 15 tisuća ljudi.

- Suze mi dolaze na oči. Čekali smo na ovo priznanje, Rusija je u našim srcima. Ja i moja obitelj ponosni smo ruski građani. 

- Oduvijek smo vjerovali da nas naša velika i voljena domovina neće ostaviti na cjedilu.

U pomno izrežiranom povijesnom trenutku, koja stubokom mijenja sigurnosnu arhitekturu Europe, vladar Kremlja pozvao se na potporu ruskog naroda.

U jednosatnom govoru koji je sličio povijesnom predavanju, Putin je negirao državnost i suverenitet današnje Ukrajine.

- Sovjetska Ukrajina nastala je kao rezultat boljševičke politike, zato se današnja Ukrajina s razlogom može nazvati Lenjinovom Ukrajinom. On je njezin arhitekt, to potvrđuju i arhivi. Pa i dokumenti o oštrim naredbama vezanima uz Donbas, koji je Lenjin doslovno ugurao u Ukrajinu. Iz zahvalnosti su današnji ukrajinski potomci uništili njegove spomenike, nazivajući to dekomunizacijom. Želite li dekomunizaciju? U redu, nama to odgovara. Ali ona ne staje na pola puta. Spremni smo pokazati što znači prava dekomunizacija Ukrajine, istaknuo je ruski predsjednik Vladimir Putin. 

Ne zna se još je li ovaj neoznačeni vojni kontingent snimljen noćas na periferiji Donecka dio onoga što u Moskvi definiraju kao - mirovne snage. Ukrajinski predsjednik, nakon hitne sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, u noćnim satima pozvao je narod da ne nasjeda ni na kakvu provokaciju.  

- Posvećeni smo isključivo mirnom diplomatskom rješenju. Nalazimo se na našoj zemlji. Ne bojimo se nikoga. Nikomu ništa ne dugujemo, niti ćemo išta ikomu dati. U to smo sigurni. Jer živimo u 2022., a ne u 2014. Ukrajina kao zemlja i njezina vojska danas su jači. Cilj je isti i tada i sada - mir, ističe ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 

U Donecku je, pak, sve veći red onih koji oblače vojnu odoru. Opća mobilizacija počela je prije tri dana, dan nakon masovne evakuacije civila u Rusiju. 

- Ratni zločin se nastavlja, granatiranjem na dnevnoj osnovi. U posljednjih 48 sati na naš teritorij ispaljeno je više od 2000 projektila. Pogođene su i dvije škole, bolnica, transformatorska stanica, kaže glasnogovornik vojske tzv. Donecke narodne republike Eduard Basurin.  

Granate su jutros nekoliko puta padale i na gradić Marinku, koji se nalazi na crti razdvajanja, pod ukrajinskom kontrolom. Predsjednik Zelenski ne očekuje opći rat s Rusijom. Ako se to dogodi, kaže, uvest će izvanredno stanje. 

- Europa i svijet ne smiju dopustiti ponavljanje tragičnih pogrešaka učinjenih u Gruziji 2008. Složili smo se o potrebi trenutačnog nametanja sankcija zbog još jednog čina agresije na Ukrajinu. Te sankcije moraju uključivati potpuno zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 2. Kao nikad prije, Ukrajina treba potporu svojih partnera, vojnu i ekonomsku, dodaje Zelenski. 

Duma je danas ratificirala Putinovu odluku o priznavanju dviju odmetnutih proruskih republika i time je Minski mirovni sporazum zapravo mrtav. Rusija optužuje Ukrajinu da je još od njegova potpisivanja držala figu u džepu, opisivala ga kao bezvrijedan i neobvezujući komad papira.

- Ne čudi nas činjenica da naši zapadni kolege sada Rusiju optužuju za propast mirovnog sporazuma iz Minska. Neće se zaustaviti i smiriti dok ne iscrpe sve mogućnosti u kažnjavanju Rusije. Već nam prijete svim vrstama sankcija. Naviknuli smo na to, nametnut će ih u svakom slučaju, kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. 

U Kijevu domoljubni prosvjedi ispred ruskog veleposlanstva, predsjednik Zelenski tek će odlučiti hoće li prekinuti diplomatske odnose s Moskvom.

- Ukrajina je naša zemlja, Ukrajinci će pružiti otpor. Ono što je Putin jučer rekao jednostavno je grozno, došli smo ovamo kako bismo im pokazali da ćemo se oduprijeti i boriti za našu zemlju. Nitko nas neće zaustaviti. Pokušaju li doći, bit će im kao u paklu, rekla je prosvjednica Jarna Arijeva. 

- Predvidjeli smo zapadni narativ koji govori o tome da Rusija želi obnoviti nekadašnje carstvo. To jednostavno nije točno. Nakon raspada SSSR-a prihvatili smo novu političku realnost. Aktivno radimo na razvoju odnosa sa svim suverenim zemljama nastalim na postsovjetskom prostoru. Nažalost, od državnog udara 2013. s Ukrajinom to nije slučaj, dodaje Vladimir Putin. 

Posljednji ispraćaj jednog od dvojice za vikend poginulih ukrajinskih vojnika u kijevskoj katedrali. Ukrajinska vojska objavljuje da su proruski separatisti u posljednja 24 sata 84 puta granatirali 40-ak naselja uzduž fronte. One iste koja od sinoć i formalno izrasta u bojišnicu novog svjetskog poretka.