Dombrovskis: Hrvatska pokazuje trend smanjivanja javnog i državnog duga

Prvi put otkako je članica Europske unije, Hrvatska nije u skupini država s makroekonomskim neravnotežama. Europska komisija objavila je da je dug znatno smanjen i pokazuje tendenciju daljnjeg smanjivanja, što je pozitivan signal za ulazak u eurozonu. Zbog nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini, Komisija je prije procijenila da će naše gospodarstvo rasti po stopi od 3,4%, zaposlenost za 1,5%, a inflacija će biti malo viša od 6%, što je unutar europskog prosjeka.

U dokumentu Europske komisije među pozitivnim segmentima za Hrvatsku se navodi da je bankovni sektor stabilan i likvidan. Posebno se ističe da je Hrvatska uspjela smanjiti omjere nekvalitetnih kredita, da je pojačan potencijalni rast u proizvodnom sektoru, što je direktna posljedica smanjenja neizravnih poreza, ali i snažnih državnih intervencija pomoći malim i srednjim poduzećima. Sve manjkavosti i slabe strane hrvatskog gospodarstva mogu se riješiti korištenjem sredstava iz europskog mehanizma za obnovu i otpornost u kojem Hrvatskoj stoji na raspolaganju 10 mlrd. eura. Slijedom toga Europska komisija izdala je tri preporuke za Hrvatsku, a vezala ih je uz ispunjenje energetskih ciljeva EU-a, kazala je među ostalim Jasna Paro javljajući se iz Bruxellesa za središnji Dnevnik HTV-a.    

Hrvatska je već 2019. izašla iz Procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a sada se popela i razinu iznad, te tako prestigla zemlje poput Njemačke, Francuske ili Nizozemske.

- Hrvatska i Irska više nemaju makroekonomskih neravnoteža. Osobito je u Hrvatskoj razina duga u posljednje vrijeme znatno pala i pokazuje trend smanjivanja i javnog i državnog duga. To je važan signal uoči Izvješća o konvergenciji koji ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što je poznato, Hrvatska planira uvesti euro kao sredstvo plaćanja u siječnju 2023., kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije. 

Uz smanjenje javnog duga i deficita, Hrvatskoj su se poboljšali i drugi makroekonomski pokazatelji, od rasta zaposlenosti i prosječnih plaća, do rasta izvoza i BDP-a po stanovniku.

- Naravno da je svemu ovome što radimo pridonijela provedba naše strategije za uvođenje eura. To često govorimo, Strategija uvođenja eura je sidro za analitičare bilo da su oni u Europskoj komisiji, ili su to međunarodne financijske institucije ili su to ljudi koji rade u agencijama za kreditni rejting, kazao je premijer Andrej Plenković. 

Rast inflacije ne bi trebao zaustaviti hrvatski put prema uvođenju eura, kaže premijer. No inflacija ugrožava standard građana. Kako bi se smanjilo poskupljenje goriva, koji je uz energente i hranu najveći pokretač inflacije, Vlada će uskoro razmotriti daljnje mjere ograničavanja cijene.

- Prvi rok je početak lipnja, vidjet ćemo trendove na tržištu nafte pa ćemo onda zajedno sa ostalim članovima Vlade donositi odluke koje su u interesu građana, istaknuo je premijer Plenković.

Vlada, kaže premijer, na stolu ima mnogo opcija, a jedna od njih mogla bi biti i smanjenje trošarina na gorivo.