Likvidiran je Brodarski institut. Tu odluku Vlada je donijela prije četiri godine. Nekadašnji ponos države, institut koji je zapošljavao 300 stručnjaka i u kojem su se testirala plovila za brodare iz cijelog svijeta, propao je nakon što je, uz gašenje domaćih škverova, godinama nizao višemilijunske gubitke.
Jedna od 13 preostalih zaposlenika koji i nakon proglašenja likvidacije dolaze na posao. Ne želi vjerovati da je to kraj.
- Bavimo se trenutačno izradom izvještaja za posljednji projekt koji smo ispitali za stranog naručitelja, modelska ispitivanja jednog plovnog objekta - konkretno jahte. Što će biti s nama idući tjedan, najavljeni su nam otkazi, kazala je Marta Perišić Buča, voditeljica Odjela razvoja i istraživanja Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod.
Hrvatska brodogradnja Jadranbrod osnovan je nakon pokretanja likvidacije Brodarskog instituta radi održanja djelatnosti. I dalje primaju narudžbe brodara, no posao više nije održiv. Je li Institut morao propasti? Bez uljepšavanja problem je sažeo poznavatelj tog sektora Ljubo Jurčić:
- Hrvatska brodogradnja više ne postoji, kazao je.
Dodaje da je naša brodogradnja bila među najboljima na svijetu zahvaljujući stručnjacima s Instituta te da su njegovoj propasti presudili nestručni kadrovi devedesetih.
- Politika nije prepoznala suštinu suvremene ekonomije i suvremene ekonomske politike, samo je ostala na parolama - vođenje politike na parolama s jedne strane i s druge na savjetima lobista. Tako da zapravo savjeti lobista i te suvremene parole de facto - mi rasturamo hrvatsku ekonomiju, kazao je Jurčić.
Kako su domaća brodogradilišta propadala, Institut je gomilao višemilijunske dugove. Prije odluke o likvidaciji, država ih je podmirila kako bi izbjegla stečaj i prodaju imovine.
- Radi se o prostoru od 100.000 kvadrata koji je podijeljen u tri čestice od kojih su upravna zgrada i kompleks laboratorija. To su ustvari bazeni koje je projektirao Haberle 1950-ih i koji predstavlja arhitektonsku baštinu, kazao je Ruđer Friganović, direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda.
Ne zna, kaže, što bi se tu drugo moglo raditi - osim ispitivati rad i performanse plovila.
Voda u bazenu stoji od 1956. U potresu, poručuju, nije iscurila ni kap.
- Ne mogu zamisliti koliko bi to danas koštalo da to sad netko krene graditi, dodaje Friganović.
Ni on ne zna što će biti s imovinom. Institut nije spasilo ni to što je 2005. proglašen kulturnim dobrom, ni vrijedna imovina, a niti vrhunski stručnjaci.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!