Franak, banke, sudovi

Prošireno vijeće Vrhovnog suda uskoro bi trebalo odlučiti imaju li tužitelji s konvertiranim kreditima u švicarskim francima pravo na puno obeštećenje ili samo na zatezne kamate. Prema nekim najavama, svoje bi pravno mišljenje Vrhovni sud trebao donijeti do 18. svibnja ove godine. Obje se zainteresirane strane, i dužnici i banke, te udruge koje ih predstavljaju, žale na sporost hrvatskih sudova, neujednačene presude, ali i sukobe interesa pojedinih sudaca.

Trideset tisuća građana koji su kredite u "švicarcima" konvertirali u euro-kredite, očekuju puno obeštećenje.

Naime, u udruzi Franak smatraju da vraćanjem zateznih kamata, odšteta nije potpuna. Čeka se pravno shvaćanje Vrhovnog suda, koji se od pravomoćne presude u kolektivnom slučaju Franak 2018., još nije oglasio.

- Sve do 2026. nije ujednačio sudsku praksu po tom pitanju, i nije odlučio imaju li potrošači s konverzijama pravo na puno obeštećenje ili samo na zatezne kamate koje su tekle do dana konverzije. Budući da takva dva pravna shvaćanja trenutačno obitavaju na Vrhovnom sudu, još uvijek nisu ujednačena, kaže Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

U Udruzi banaka, očekivano, potpuno suprotna stajališta.

- Smatramo da je pitanje obeštećenja dužnika u švicarskim francima riješeno tzv. zakonom o konverziji još 2015. godine. Svrha zakona je bila ujednačiti položaj dužnika u CHF-u s dužnicima koji su imali kredite u euro-valutnoj klauzuli, ta svrha je postignuta, pritom su banke podnijele trošak od oko milijarde eura, tumači Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. 

U HUB-u tvrde da sudska vještačenja ne polaze od realnih pretpostavki, nego se temelje na hipotetskim kreditima.

Naime, u vrijeme sklapanja CHF kredita, kažu, nisu ni postojali krediti u kunama s fiksnim kamatama, samo s varijabilnim, i to većim od 10 posto.

Smeta im i potencijalni sukob interesa jednog člana Vrhovnog suda.

- Ima sina koji je odvjetnik koji zastupa stotine predmeta vezanih uz švicarski franak, samo da stavimo u kontekst, to je odvjetnička naknada u razini oko 2 milijuna eura, dakle mi smatramo da se kod sukoba interesa suci sami trebaju izuzeti kako bi suđenje bilo transparentno i kako se ne bi narušilo povjerenje u pravosudni sustav., kaže Perko.

Goran Aleksić, koji je dosad često prozivao pojedine suce za sukob interesa, trenutačno Vrhovnom sudu zamjera samo to što pravno shvaćanje još nije doneseno. U slučaju koje spominju u HUB-u, ne misli da je riječ o sukobu interesa.

- Ako u predmetu koji sad bude na proširenom vijeću sudi neki sudac čiji rođak iz bliže familije zastupa potrošača iz slučaja franak, ako nije taj odvjetnik u tom predmetu, onda to nije relevantno, nije bitno, jer kada bismo tako gledali stvari, onda bismo morali izuzimati suce u tisućama i tisućama slučajeva za neke druge predmete.

Na potezu je Vrhovni sud - da odgovori na pitanja o potencijalnom sukobu interesa, ali i da donese presudu koja se godinama čeka.

Nezadovoljstva će sigurno biti na jednoj od suprotstavljenih strana, zatim i mogućeg traženja pravde na Ustavnom sudu.

A to bi ponovno značilo odugovlačenje procesa koji ionako već predugo već traje.