Hoće li zbog carinskog rata dodatno porasti cijene hrane?

Nakon što je američki predsjednik Trump pokrenuo carinski rat s Kinom, Meksikom, Kanadom, a najavljuje ga i Europskoj uniji, postavlja se pitanje hoće li zbog toga dodatno porasti cijene hrane. Domaći stručnjaci smatraju da ni Hrvatska neće proći neokrznuta, jer najveći dio hrane - uvozi.

Na pšenicu, kukuruz, pamuk i piletinu iz SAD-a Kina je uvela carinu od 15 posto, dok ostali poljoprivredni proizvodi, uključujući soju, svinjetinu i govedinu, podliježu dodatnoj carini od 10 posto. No ono što se događa u Kini, SAD-u, pa i Meksiku i Kanadi uskoro će se odraziti i na domaće police. 

- Ono što možemo realno očekivati je da će potrošači reagirati iz straha većom potražnjom, a to će iskoristiti oni koji nude da povećaju cijene. To nije ništa novo, to smo već i doživjeli zadnjih par godina, kaže Ivo Grgić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Ekonomski analitičar Jurčić smatra da je Hrvatska sama kriva što je u ovakvoj situaciji. Tvrdi da se odredila ekonomska politika koja nije bila usmjerena na domaću proizvodnju i standard građana, nego je slijedila neke druge ciljeve. Najveća žrtva toga bila je poljoprivredna proizvodnja. 

- Da dođe do pogoršanja situacije u Europi, Ukrajini i tako dalje i da se zemlje počnu više zatvarati, postavlja se pitanje kako ćemo Hrvatsku prehraniti? Ako je Europa na klimavim nogama, NATO, u takvoj situaciji svatko spašava sebe i onda prežive oni koji imaju dovoljnu proizvodnju hrane, energije, lijekova, ističe Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar.

Teško je pronaći namirnicu koja se proizvodi u dovoljnoj količini za domaće potrebe.

- Mi uvozimo gotovo sve osim žitarica i uljarica. Najviše uvozimo meso, naročito svinjsko, uvozimo voće, povrće, jako malo proizvodimo i mi s vlastitom proizvodnjom imamo dosta ograničenu mogućnost djelovanja na uvoznu inflaciju, kaže Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju.

Kada je riječ o cijeni hrane, Hrvatska ima izrazito negativnu trgovinsku bilancu.

- Kada smo prisiljeni na toliki uvoz, zbog manjka proizvodnje smo izloženiji i fluktuacijama cijena prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu. Neki izlaz u narednom razdoblju bi bio jačanje ne samo opsega proizvodnje nego i njene produktivnosti, ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Da bi se podignula vrijednost domaće proizvodnje, treba se odmaknuti od jednostavnih kultura s niskim prinosom prema onima koje će postići višu cijenu i osigurati bolji dohodak poljoprivrednicima.