Hrvatska zatražila izuzeće za vakuumsko plinsko ulje?

Kako će točno izgledati najavljeni embargo Europske unije na uvoz ruske nafte za 6 mjeseci i ruskih naftnih prerađevina do kraja godine, još se ne zna. Naime, mnoge zemlje traže izuzeće, a sada ga je, neslužbeno se doznaje, zatražila i Hrvatska, i to za jednu vrstu teškog dizela, preciznije za vakuumsko plinsko ulje koje je potrebno za proizvodnju dizela u Ininoj riječkoj rafineriji.

Europski embargo na rusku naftu i naftne prerađevine potez je koji će različito utjecati na pojedine države i tvrtke. Iz Vlade za sada neodređeni odgovor o mogućem traženju izuzeća.

"Republika Hrvatska podupire mjere i ograničenja Europske unije prema Rusiji, osobito poduzimanje aktivnosti koje će ići u prilog jačanja naše energetske sigurnosti i neovisnosti te slabljenja ruskih kapaciteta za nastavak ratne agresije na Ukrajinu. Analiziramo sve učinke mogućih sankcija. Trenutno su u tijeku razgovori o prijedlogu najnovijeg paketa sankcija Europske unije prema Rusiji", priopćeno je iz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Vakuumsko plinsko ulje proizvod je prvog stupnja prerade nafte koji se u riječkoj i drugim europskim rafinerijama prerađuje u dizel namijenjen za prodaju na benzinskim crpkama.

"Vakuumsko plinsko ulje sirovina je neophodna za proizvodnju dizela, a Inina rafinerija optimizirana je za njegovu upotrebu u proizvodnom ciklusu. Izvori opskrbe na tržištu prilično su ograničeni. Slijedom toga, Ina se zalaže za daljnju kupovinu vakuumskog plinskog ulja kao što je to bio slučaj i do sada, priopćeno je iz INA-e.

Hoće li ta naftna prerađevina biti izuzeta iz embarga, iznimno je složeno ekonomsko, ali i diplomatsko pitanje, kaže Igor Dekanić.

- Sve ovisi o umijeću naše diplomacije, ovisi o situaciji u krugovima Europske unije i ovisi o drugim zemljama koje su isto to zatražile i njihovoj situaciji. Prema tome Hrvatska se tu priklanja jednom dijelu zemalja središnje i istočne Europe koje bi te sankcije jako pogodile, kaže Dekanić. 

Mogućnost da Hrvatska zatraži izuzeće komentirao je i predsjednik Zoran Milanović.

- Jučer nisu htjeli dopustiti da sleti nekakav avion da pokupi to malo Ruščadi što ima u Zagrebu, koje smo potjerali, OK, ali sad pokazujemo da smo ovisni o Rusiji. Mislim, to je na razini prezentacije katastrofa, da ne govorim o sadržaju. Sad ćemo mi tražiti izuzeće! Ma napravi sve što je dobro za Hrvatsku, ako treba i prevari brate za Hrvatsku! Ali nemoj radit budale od nas. Oni rade budale od nas, a ne ja, rekao je Milanović.

Naftni dio šestog paketa sankcija naštetit će Rusiji, ali će financijski pogoditi europsku pa tako i hrvatsku industriju, kaže Dekanić.

- Nadomještanje jedne vrste derivata sa traženim specifikacijama koje su se dosad dobavljale na jednoj strani, dobavljanjem na nekoj drugoj strani sigurno bi poskupilo proces i zahtjeva neko vrijeme, ističe Dekanić. 

Borbom za izuzeće, kaže, Hrvatska se zauzima za smanjenje porasta troškova u jednom važnom dijelu industrije. A rast troškova industrije u konačnici se obično prelije na trošak građana i gospodarstva.

Zbog nejedinstva među članicama Unije, Europska komisija predložila je izmjene planiranog embarga na uvoz ruske nafte nastojeći pridobiti nesklone države. Prema njima, navodno bi Mađarska, Slovačka i Češka dobile više vremena za prilagodbu i pomoć u nadogradnji naftne infrastrukture.

- Francuska, koja predsjeda Vijećem EU-a, ako nije uspjela dogovoriti zatvaranje ventila za rusku naftu, uspjela je dogovoriti zatvaranje ventila za informacije. Jedino što kola je da bi Mađarska i Slovačka dobile izuzeće za kupovinu ruske naftne i derivata na 24 mjeseca, a godinu i pol bi se produljilo za Češku. Radi se o složenom postupku pregovora. Iz EK su poručili da oni nisu dio pregovora nego da se samo konzultiraju s državama članicama te iznijeli svoj prijedlog. Jesu li ga u međuvremenu promijenili, ne žele reći, rekao je Tihomir Vinković za Dnevnik iz Bruxellesa.

- Sankcije su sofisticirano sredstvo koje bi, kao što smo uvijek govorili, trebalo najviše naštetiti Kremlju i njegovoj sposobnosti financiranja ratnog stroja, a u isto vrijeme izazvati što manji negativni učinak na Europsku uniju i ostatak svijeta, rekao je Eric Mamer, glasnogovornik Europske komisije.