19:11 / 10.02.2022.

Autor: Dijana Kovaček/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Hrvatsko gospodarstvo u 2021. drugo najbrže rastuće u EU

EK povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva

EK povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Europska komisija znatno je povećala procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva u prošloj godini. Komisija je istaknula da se Hrvatska u 2021. potpuno oporavila od pandemijske krize te prognozirala rast BDP-a od 10,5%, što je drugi najveći rast u zemljama Europske unije. U prijašnjim procjenama predviđao nam se rast od 8,1%. U ovoj godini hrvatskom gospodarstvu prognozira se rast od 4,8, a u idućoj od 3%. S velikom pozornošću pratimo i kakve su prognoze inflacije. U prošloj godini u Hrvatskoj je, prema procjenama, iznosila 2,7%. U ovoj se najavljuje njezin rast na 3,5%, da bi u idućoj godini ipak uslijedilo usporavanje rasta cijena s inflacijom od 1,6%.


Nakon snažnog oporavka gospodarstva Europske unije od prošlog proljeća, kraj godine donio je usporavanje rasta. Glavni su razlozi omikron te visoke cijene energije i sirovina, a nastavit će usporavati i u prvoj polovini ove godine.

- Kako se brojevi budu smanjivali i pandemija jenjavala, te opskrbni lanci normalizirali i inflatorni pritisak ublažavao, tako će se gospodarski rast, očekujemo, vratiti na solidan ekspanzivni put, rekao je Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.

Komisija je Hrvatskoj za ovu godinu smanjila prognozu rasta, no lani smo bili drugo najbrže rastuće europsko gospodarstvo, kaže premijer.

- Bitno je naglasiti da su očekivane stope rasta BDP-a Hrvatske u sve tri promatrane godine, dakle 2021., 2022. i 2023., kumulativno gledajući, Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19,3%, a među državama EU bili bi odmah nakon Irske, rekao je premijer Andrej Plenković.

U ovoj godini Europska komisija predviđa nam inflaciju od 3,5%. Ministar Marić kaže, i Vlada će povećati svoju procjenu.

- Na polju energenata, a onda izravno i neizravno određenih segmenata gospodarstva od transporta do hrane i slično, da u odnosu na on naša originalna očekivanja za inflaciju na osnovu koje smo bazirali proračun za ovu godinu, da će ta procjena biti korigirana na više, rekao je Zdravko Marić, ministar financija.

HNB-ova procjena inflacije viša je od one Europske komisije i kreće se između 4,5 i 5%. Razlika je, kaže Vedran Šošić, u očekivanom rastu cijena plina i električne energije.

- Komisija zasada nema o tome informacije pa nije ugradila neke znatnije poraste tih cijena dok mi u našim najaktualnijim projekcijama imamo neke raspone od 20 do 30%  za plin, i 10% za električnu energiju, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.

I Europska komisija i HNB očekuju da bi se inflacija prema kraju ove godine trebala ispuhati, te da se vjerojatno, ostane li kratkotrajna, neće preliti u povećanje plaća.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!