20:03 / 05.12.2021.

Autor: Dijana Kovaček/Dnevnik/HRT/IMS

Pandemija nije zaobišla ni mirovinske fondove

Rast mirovinskih fondova

Rast mirovinskih fondova

Foto: HTV / HRT

U prošloj godini, zbog posljedica pandemije, smanjili su se prinosi naših mirovinskih fondova, što je ponajprije zabrinulo više od 2,1 milijun članova obveznih mirovinskih fondova. No, vrlo brzo počeo je i oporavak. U prvih deset mjeseci 2021.  osiguranici su uplatili 6,1 milijardi kuna doprinosa. Tako se ukupna imovina fondova povećala na 130,5 milijardi kuna. Prinosi su u istom razdoblju za najrizičnije fondove, kategorije A, iznosili 11,3 %, za kategoriju B u kojoj je većina osiguranika 6,1 %, a za najkonzervativniju kategoriju C 0,5 %.


Pandemija nije zaobišla ni mirovinske fondove. Nakon snažnog kratkotrajnog pada, prinosi su se brzo oporavili i lanjsku godinu završili u plusu, a ovogodišnji je snažan rast nadoknadio izgubljeno.

- Iznad smo prosjeka mirovinske industrije u svijetu, realni prinosi su više nego zadovoljavajući i mislim da su mirovinski fondovi zasad opravdali svoje postojanje, a vjerujem isto tako i u pozitivnu budućnost, kaže Petar Vlaić, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Čak 95 % budućih umirovljenika trenutačno je u srednjorizičnoj B kategoriji. Promjena bez naknade moguća je u mjesecu rođenja gotovo svima osim onima pred mirovinu.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, naglašava da je u zadnjoj noveli zakona omogućeno da se do 15 % sredstava može isplatiti iz drugog stupa, jednokratno, ali da treba uzeti u obzir da je onda za taj iznos manja mirovina koja se isplaćuje u budućnosti.

Kako bi nam drugi mirovinski stup donio napokon i veće mirovine, kaže Žigman, treba štedjeti barem 30 godina. 

- Očekujem da će novi umirovljenici koji će ići u sljedećem razdoblju, a to znači od 5 do 10 godina, biti puno zadovoljniji s onim što im nudi njihova ušteda u drugom stupu, ističe.

I dok bi pojedini kritičari ukinuli mirovinske fondove, nedavno se osnovala Udruga koja traži njihovo daljnje jačanje i liberalizaciju.

- Voljeli bi imati više vlasničkih vrijednosnih papira i da su više izloženi svijetu, odnosno svjetskim trendovima, tumači Andrej Grubišić, predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Ulaganje u dionice dosta je liberalizirano, ali neke bi promjene dobro došle, kaže Vlaić.

- Prije svega se mi zalažemo da nam se dozvoli ulaganje u nekretnine, puno lakše nego što je to do sada, kaže.

Izmjene mirovinskih propisa bit će gotove do kraja 2022.

„U planu je liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova kroz njihovo snažnije uključivanje u infrastrukturne projekte i veća ulaganja u trgovačka društva u državnom vlasništvu, a razmatraju se i mogućnost rasta ulaganja u alternativne investicijske fondove te ulaganja u nekretnine”, priopćeno je iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uvode se i dodatni zaštitni mehanizmi od rizika, kako bi mirovinska štednja bila što sigurnija.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!