Podzemno skladište plina Okoli prazno ranije nego inače

Dok u Europi vlada neizvjesnost vezana za opskrbu plinom, donekle smiruje činjenica da dolaze topliji dani u kojima će potražnja za plinom pasti. No, već se gleda na iduću sezonu grijanja. Oko 20 posto hrvatske potrošnje plina čuva se u Podzemnom skladištu Okoli, koje se ove godine ispraznilo ranije nego inače jer su zakupci brže povlačili plin koji su prije kupili po nižim cijenama.

Od kraja listopada prošle godine pa do 7. ožujka ove, povlačio se plin iz podzemnog skladišta u Okolima. Skladište je na dubini od 1800 metara, i nije riječ o praznom prostoru, objašnjavaju u tvrtki, nego o šupljikavim, poroznim stijenama.

- Zapravo taj plin iz te stijene smo povlačili van, sad smo promijenili ciklus, sad će biti utiskivanje, za sljedeću sezonu ćemo pripremiti pa u istu tu stijenu ćemo utiskivati plin – objašnjava Laslo Farkaš Višonta, direktor Sektora tehnološkog upravljanja PSP-a.

No ova je godina specifična jer je pražnjenje završilo ranije nego inače.

- Za nas je specifična bila po tome što smo došli do najniže razine količine plina u skladištu unatrag 35 godina i što smo u zadnjih više od 60 dana radili punim kapacitetom – otkriva Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina.

No upitno je kada će i po kojim cijenama 8 zakupaca, među njima i HEP, započeti punjenje skladišta. Jer plin je prošlog ljeta stajao 20-tak eura, a ovih je dana oko 200 eura po megavatsatu.

- HEP nabavlja plin iz više izvora, unutar Hrvatske i na međunarodnim burzama plina. Nabavu provodimo pravodobno i u dovoljnim količinama, što jamči sigurnu i stabilnu opskrbu plinom i u idućem razdoblju – priopćili su iz HEP d.d.

Radi sigurnosti opskrbe iduće zime, Europska unija tražit će ranije popunjavanje svih skladišta.

- Ide u pravcu da se skladišta u EU zapune do razine od 90 posto do kraja devetog mjeseca. to nalaže da bi mi utiskivanje morali početi najkasnije, a da radimo punim kapacitetom, početkom šestog mjeseca – kaže Vlašić.

Taj će plan, zbog visokih cijena na tržištu, teško ići bez pomoći Europske unije i vlada članica. Pogotovo dođe li do zaustavljanja dotoka ruskog plina, koji čini 40 posto europske potrošnje.

- Ako ruski plin ne bude išao prema Europi, ići će možda prema Kini, američki brodovi neće ići prema Kini s LNG-em nego će ići prema Europi. Ali situacija koja jest, sigurno utječe na visoke cijene, tako da će plina, ja sam siguran biti, ali pitanje je po kolikim cijenama – naglašava Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

I Europska unija i Hrvatska, kaže Pudić, moraju napraviti plan štednje plina u kućanstvima, ali i odrediti prioritete među tvrtkama bude li prekida ili smanjenja isporuke plina, kako bi se umanjio negativan utjecaj na gospodarstvo.