Još prije 10 godina Hrvatska je imala čak 54 tisuće proizvođača mlijeka. Danas ih je tek 3 i pol tisuće. S obzirom da su repromaterijal i energenti drastično poskupjeli preostali mljekari ozbiljno razmišljaju o odustajanju od te proizvodnje. S ovim otkupnim cijenama teško će, kažu, izdržati. Pa čak i oni najbolji.
Na Matejevoj se farmi na godinu proizvede oko 700 tisuća litara prvoklasnog mlijeka. Iako krave muzu roboti, zarade nema.
- Mi sad imamo izračun - troškove od godinu dana cirka 250 do 350 tisuća kuna veće za jednaku količinu proizvedenog mlijeka, ističe Matej Brlić iz Kapela Dvora.
U ovom iznimno teškom sektoru izdržati se, kažu, može jedino kada je jeftinija proizvodnja stočne hrane.
- Pomogao bi nam rast cijene mlijeka. Danas bi, po sadašnjim procjenama, cijena mlijeka trebala biti preko 60 eurocenti proizvođaču mlijeka da bi mogao nekako opstati na ovom tržištu, ističe Mirko Laslo iz Satnice Đakovačke.
- Mislim da smo zavrijedili veću cijenu i da bi trebali imati bolju cijenu da bi opstali kao proizvođači. Mislim da bi država, otkupljivači, trebali platiti dok imaju kome platiti, ističe Zlatko Brlić iz Kapela Dvora.
U posljednjih 10 godina na dan se u prosjeku gasilo čak 13 farmi. Pa ne začuđuje što se i mladi sve rjeđe odlučuju za mljekarstvo.
- Ja jednostavno ne vidim sebe u ovom poslu. Ja jesam tu, ja im pomažem, ali da sama preuzmem to na sebe, ne, rekla je Klara Brlić.
Ne učini li se nešto, ističu mljekari, u Hrvatskoj ih još neće mnogo ostati. U prilog tomu ide i podatak da smo prije samo 15 godina proizvodili oko 65% domaćih potreba za mlijekom. Danas više ni polovinu.