Rast hrvatskog gospodarstva u EU-u, na europski standard još čekamo

U proteklih 10 godina najviše novca iz europskih fondova Hrvatska je usmjerila izgradnju infrastrukture, poput Pelješkog mosta, zatim u obnovu, zdravstvo, socijalu, kulturu i znanost. Hrvatska je 2013. imala BDP po glavi stanovnika 61 posto prosjeka EU-a, a prošle godine došli smo na 73 posto. U tom razdoblju gospodarstvo nam je blago palo prve dvije godine članstva, a zatim konstantno raste, osim pandemijske 2020. Hrvatska se najbrže oporavljala od pandemije od svih članica, no još će neko vrijeme proći dok ne dosegnemo standard nama usporedivim zemalja Europske unije. 

Prošlo je deset godina otkako je Hrvatska postala nova zvijezda Europske unije. Mnogi se možda ne sjećaju toga dana, ali velikom broju građana život se od tada u mnogome promijenio.  

-Tisuću posto, znači nije sto posto, nego tisuću. Blizu smo sad Metkovića, sve nam je pristupačno, dobili smo tu ulaz u Brijestu, ne moramo više preko granice jer se bavimo uzgojem školjaka, vozimo cijelu našu proizvodnju u Istru, sad nam je to olakšalo sve. Život je lakši, naša djeca nikada neće vidjeti kako je nama bilo bez ovoga mosta, za HTV Dnevnik opisao je Tomislav Božović, Brijesta.

Pelješki most i pristupne ceste spojili su jug Hrvatske i postali najprepoznatljiviji simbol europskih fondova. Čak 85 posto novca za njihovu gradnju dala je Unija.

Infrastrukturni projekti

U proteklom desetljeću najviše novca otišlo je za infrastrukturne projekte koje je Hrvatska dogovorila u svojem prvom europskom proračunu od LNG-a na Krku preko rotora u Zagrebu do mosta na Čiovu.   

- 22 luke koje su realizirane u jadranskoj Hrvatskoj, cijelog niza raskrižja i cesta kojima je unaprijeđena sigurnost u prometu, u zaštiti okoliša na tisuće kilometara vodnokomunalne infrastrukture koja je realizirana, brojni parkovi prirode, nacionalni parkovi i projekti kulturne baštine, preko 140 takvih projekata, rekao je Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. 

Među njima su i tri projekta vezana za obnovu tvrđava u Šibeniku vrijedna 16 milijuna eura.

- Možemo reći da je itekako vidljiv utjecaj tih projekata na grad, na njegovu generalnu percepciju, na njegovo brendiranje, privlačnost sredine i za život i za turizam, a zapravo točka pokreta definitivno jest bio prvi projekt i to tvrđava sv. Mihovila i njena revitalizacija, objasnila je Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture u Šibeniku.

Energetska učinkovitost 

Europski novac troši se i na energetsku učinkovitost pa je tako u Osijeku tvrtka Saponia energetski obnovila zgradu, postavljeni su solarni paneli, smanjena je emisija ugljikova dioksida.

- U sklopu projekta je i nabava nove tehnološke linije koja je energetski daleko povoljnija i sama linija za sebe, a posebno ako usporedimo s kapacitetom i koliko smo energije trošili prije za isti kapacitet, kazala je Ankica Šerić, voditeljica EU-ova projekta Saponia.

Europski novac usmjerava se i prema slabije razvijenim područjima. Grade se poslovne zone, dječja igrališta, vatrogasni domovi, vrtići. Sve je to pošlo za rukom općini Lovas, koja ima tisuću stanovnika, među kojima je dosta starijih pa posebnu važnost ima program zapošljavanja žena "Zaželi".

- Proveli smo tri faze spremno čekamo novi natječaj, skrbimo svaki put oko 150 korisnika starih i nemoćnih osoba koji tradicionalno ovdje na našem području nisu skloni institucionalnoj skrbi već žele ostati u svojim domovima, istaknula je Tanja Cirba, načelnica općine Lovas.

Poljoprivrednici

Poljoprivrednici su putem europskog ruralnog programa primili više od dvije i pol milijarde eura potpora. Raspisuju se natječaji za razvoj i inovacije. 

- U periodu tih deset godina jedan jedini natječaj je bio na koji smo mi mogli aplicirati u svakom slučaju on je bio odličan za nas evo na kraju krajeva povećali smo proizvodnju za duplo do tada smo imali zaposlenih 50, mi smo ih zaposlili još toliko. Još uvijek ima jako puno sredstava koja nažalost više se kanaliziraju prema preradi nego prema proizvodnji, rekao je Zvonimir Belić, Rajska d.o.o..

Za veću proizvodnju treba radnika, kojih u Hrvatskoj sada nedostaje. Dok je 2013. stopa nezaposlenosti bila oko 20 posto, danas je pala na 5,6 posto. Otkad je Hrvatska ravnopravna članica dosta mladih radi u drugim državama. 

- Mi ne znamo točno koliko je ljudi napustilo Hrvatsku barata se negdje s 300 tisuća ljudi što je naravno za malu Hrvatsku veliki broj, ali ja ne mislim da je to tako tragično ti ljudi ne odlaze za stalno ako Hrvatska ostvari dobar gospodarski razvoj i ako bude u njoj vladavina prava i ljudi osjete da je to društvo perspektive onda će se mladi ljudi vraćati, kazao je Predrag Bejaković, neovisni analitičar tržišta rada.

Hrvatska u plusu 

Kad se sve zbroji i oduzme, Hrvatska je u plusu 10 milijardi i 700 milijuna eura. 

- Sada smo prema posljednjim informacijama Europske komisije isplatili oko 80, 81 posto ukupne alokacije. To nisu loše brojke, međutim, ono što se postavlja kao pitanje je što su efekti koje mi uzrokujemo sa svim tim projektima i bili oni mogli biti bolji sad u ovoj novoj financijskoj perspektivi da smo bolje i kvalitetnije planirali, objasnila je Ariana Vela, konzultantica za fondove EU-a.

 Mnogi su se planovi ostvarili, gospodarstvo je raslo unatoč neočekivanoj pandemijskoj i energetskoj krizi. Ipak europski standard života još nismo dosegnuli. Za to će trebati barem još jedno desetljeće.