Smanjenje upotrebe plastičnih vrećica moglo bi uništiti mnoge male proizvođače

Smanjenje upotrebe plastičnih vrećica, jedan od ciljeva Europske unije i Hrvatske, moglo bi uništiti mnoge male proizvođače koji uglavnom u ruralnim područjima zapošljavaju oko 800 ljudi. I dok neke zemlje rješenje vide u većem recikliranju, Hrvatska se prema trenutačnom prijedlogu Zakona o gospodarenju otpada nalazi pred zabranom stavljanja na tržište tankih vrećica. Proizvođači se ipak nadaju manje drastičnim mjerama ili barem duljem prijelaznom razdoblju...

U sisačkoj tvornici Optiplast prvo je zbog COVID-a prihod pao za 20 posto, zatim je potres oštetio zgradu, a sada im prijeti i zabrana proizvodnje vrećica debljine od 15 do 50 mikrona. Spas vide u slovenskom modelu proizvodnje vrećica koje bi u sebi imale veliki udjel reciklirane sirovine.

- Na taj način bismo zaposlili ljude u sakupljanju plastičnog otpada, taj otpad bi vrijedio više, u sortiranju tog otpada, u reciklaži, i na kraju bismo ga iskoristili kao sirovinu u proizvodnji plastičnih vrećica, kaže Danijel Drčić, vlasnik i direktor Optiplasta.

Međutim, u resornom su ministarstvu zasad neumoljivi.

- Predložena mjera nije u izravnoj vezi s ciljem europske Direktive koji jasno i nedvosmisleno govori da treba smanjiti potrošnju laganih plastičnih vrećica, a ne povećati udio recikliranog sadržaja u istima, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

No u HUP-u skreću pozornost na dio europske Direktive koja otvara mogućnost korištenja reciklata.

- Mjere se mogu razlikovati ovisno o utjecaju vrećica na okoliš kada se one oporabljuju ili zbrinjavaju, ovisno o njihovim svojstvima recikliranja i kompostiranja, stoji u Direktivi Europske unije 2015/720. 

Stoga HUP i HGK podupiru proizvođače u proizvodnji vrećica koje bi u sebi imale 80 posto otpada.

- Time smatramo da su zadovoljeni elementi kružnog gospodarstva jer bi se dio otpada vratio u proizvodni proces u svojstvu sirovine. Taj model jest u skladu s europskom strategijom plastike za kružno gospodarstvo jer ona fokus stavlja na recikliranje, kaže Ana Falak, direktorica Udruge kemijske industrije HUP-a.

Ne prihvati li se prijedlog proizvođača, nužna bi bila barem odgoda zabrane na 4-5 godina. U protivnom, mnoge bi se tvrtke našle pred zatvaranjem. 

- Bilo kakav pad što bi se mogao dogoditi zbog ukidanja plastičnih vrećica od 20-30 posto značio bi završetak za našu firmu i bojim se da ova firma ovdje više ne bi postojala i da bi ovih 80-tak ljudi moralo ići kući, kaže Drčić.

Tridesetak proizvođača plastičnih vrećica zapošljava 800 radnika, uglavnom na slabije razvijenim područjima. Važno je da znaju što ih čeka idućih godina kako bi mogli prilagoditi svoju proizvodnju i strojeve. Europska unija podržava čist okoliš, zelenu i kružnu ekonomiju, ali to nikako ne mora značiti i ukidanje dragocjenih radnih mjesta.