14:34 / 18.01.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Demograf Čipin: Vratili smo se više od 70 godina unatrag

Ivan Čipin

Ivan Čipin

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Glavna tema posljednjih dana je popis stanovništva i činjenica da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika – što je više od 400.000 građana manje nego što ih je bilo prije 10 godina. Posljednji put Hrvatska je ovako malo stanovnika imala 1948. godine. 

- Sad smo se vratili više od 70 godina unatrag s tim brojem, ali nama demografima to nije nikakvo iznenađenje. Mi smo to očekivali, rekao je danas u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska izvanredni profesor dr. sc. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- U zadnjih deset godina izgubili smo skoro 10 posto populacije. Dogodilo se to da je ekonomska kriza iz 2008. u Hrvatskoj produženo trajala, nismo se dobro oporavili i nismo sasvim dobro pripremili ekonomiju za ulazak u Europsku uniju. Naša ekonomija ne stvara dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Sam ulazak u Europsku uniju je potaknuo direktne ili indirektne ekonomske procese, a pogotovo je utjecala na emigraciju. Natalitet je čitavo vrijeme bio negativan, ali se i pojačavao negativno kako je išlo vrijeme. Iselilo je dosta populacije mlađe reproduktivne dobi, pa se djeca rađaju u drugim zemljama. Zadnje dvije godine zbog pandemije imamo i veliko povećanje broja umrlih, ove godine ćemo imati rekordan broj umrlih u zadnjih 70 godina, objašnjava Čipin.


Što napraviti kako bi se demografska situacija u Hrvatskoj popravila?


- Klasičnim demografskim mjerama ne se može puno napraviti. Savjetovao bih političkim vlastima da ulažu u kvalitetu života ljudi – to je puno lakše postići, da i oni preostali ne odsele, nego da idu davati velike novčane poticaje za pronatalitetne politike. Ostaje nam i imigracija, ali to je dosta škakljiva tema. Trenutno u Hrvatsku doseljavaju uglavnom strani radnici, muškarci u dobi od 20 do 50 godina. Zasad još uvijek dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, premda u novije vrijeme vidimo i ljude iz Nepala, Filipina, Kineze, dodaje.


Zanimljiv je podatak da je broj stambenih jedinica porastao za 103 tisuće, u odnosu na popis iz 2011. godine. Do stana, koji se prodaju već u nacrtima, iznimno je teško doći. 


- Podaci oko stambenih jedinica koji su izašli nisu konačni, ali pokazuju da u jadranskim županijama imate dvoznamenkasti rast, kaže Čipin.


Budućnosti nema bez djece, a statistika pokazuje kako je stopa pronataliteta u Hrvatskoj mnogo niža u odnosu na mnoge europske zemlje, kako danas, tako i u vrijeme naših baka i djedova. 


- Nove generacije se ne razlikuju previše od generacije naših roditelja. Što se tiče generacije naših baka – one koje su rodile u prosjeku više od troje djece rođene su prije 1. svjetskog rata. Imali smo preko 20 posto žena koje nisu rađale tad, a to imamo i sad - čak i više. I u 50-im i 60-im smo bili među zemljama s najnižim stopama fertiliteta u svijetu, objašnjava i dodaje kako čak i u zemljama s višim stopama fertiliteta u Europi – poput Francuske ili nordijskih zemalja - on i dalje opada. No zaključuje kako te zemlje ipak razvijaju razne analize i strategije kako bi popravile demografsku situaciju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!