11:31 / 09.03.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/D.S.

Trut: Ne očekuje se da bi Hrvatska bila meta nuklearnog napada

Trut: Ne očekuje se da bi Hrvatska bila meta nuklearnog napada

Trut: Ne očekuje se da bi Hrvatska bila meta nuklearnog napada

Foto: HRT / HTV

Brojni građani žele pomoći i pružiti potporu izbjeglicama iz Ukrajine, ali i institucijama koje skrbe za njih. Jesmo li spremni za veći izbjeglički val i kako građani mogu pomoći u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite RH Damir Trut.


Prema posljednjim podacima, do šest sati jutros u Hrvatsku je stigla 3641 izbjeglica iz Ukrajine, među njima je 1707 žena, 441 muškarac i 1493 djece, rekao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite RH Damir Trut te dodao kako su 204 osobe već napustile Hrvatsku.


- Mjesta za smještaj izbjeglica je dovoljno, trenutačno imamo tri prihvatna centra i šest kolektivnih, a razmješteni su po cijeloj Hrvatskoj, dok je u pojedinačnom smještaju 2945 osoba, rekao je Trut.


Prihvatni centri služe za boravak do 48 sati kako bi se obavio administrativni dio, oni mogu imati kapacitet do 5000 kreveta, a nakon toga osoba ide u kolektivni ili pojedinačni smještaj, kazao je Trut i naglasio kako se izbjeglice prioritetno smještaju u pojedinačni smještaj, bilo da se radi o nekretninama koje su ponudili građani ili nekretninama koje država ima na raspolaganju.


Vlada je u ponedjeljak donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, ta odluka nastavlja se na direktivu EU-a donesenu prošli tjedan, a njome osobe koje dolaze kao izbjeglice iz Ukrajine dobivaju status privremene zaštite te imaju mogućnost boravka u Hrvatskoj, imaju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, mogućnost školovanja i zapošljavanja i sve potrebno da bi se mogli ugodno osjećati u Hrvatskoj, podsjetio je. 


Brojni građani žele pomoći


Građani se javljaju i nude pomoć, a oni koji žele pomoći mogu se javiti ravnateljstvu civilne zaštite, kaže Trut.


- Objekti za smještaj izbjeglica moraju biti kvalitetni i primjereni za život te opremljeni, a pravilo je da se radi foto-elaborat kako bi se dokumentiralo u kakvom je stanju smještajni kapacitet, rekao je Trut i naveo podatak da trenutačno imaju 150 objekata u pričuvi. 


Sustav civilne zaštite oslonjen je na volonterski rad, koristimo ih u svim našim aktivnostima, naglašava Trut. Govoreći o specifičnim znanjima i vještinama koje bi bile korisne u ovoj situaciji, rekao je da su tražili volontere koji znaju ukrajinski jezik kako bi pomogli u administrativnim poslovima i socijalizaciji izbjeglica te kako se odazvao velik broj ljudi koji govore ukrajinski. Oni prvenstveno pomažu u prihvatnim centrima.


- Povezali smo se s različitim udrugama koje pružaju psihološku pomoć, surađujemo i s različitim humanitarnim udrugama i svima koji u ovom trenutku mogu pružiti pomoć u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatskoj, ističe.


Ponovno aktualizirano pitanje skloništa 


Zakonom iz 2015. skloništa su dana na upravljanje lokalnoj samoupravi, ona koja su bila u društvenom vlasništvu, a skloništa koja se nalaze su sklopu stambenih objekata, pripadaju vlasniku, odnosno suvlasnicima tog objekta te su oni dužni skrbiti o njima, država je izgubila pravo nadzora i upravljanja nad njima, podsjetio je. 


- U zadnje vrijeme dobivamo upite kako upravljati skloništima, navodi Trut te kaže da je dosta tih skloništa stavljeno u neku svrhu, iako teško da mogu biti za onu svrhu za koju su građena. 


- Ne očekuje se da bi Hrvatska bila meta nuklearnog napada, ali ako bi došlo do takvih aktivnosti u Ukrajini, tada se kod nas postupa sukladno planu za sigurnost u radiološko-nuklearnim nesrećama ili izvanrednom događaju koji propisuje kako postupati, rekao je.


- Bitno je naglasiti da za takve situacije nisu potreba skloništa, dovoljno je skloniti se u zatvoreni objekt koji se može hermetizirati, tada se zatvaraju prozori i ventilacija dok takav val ne prođe, kazao je Trut i dodao da su u stalnom kontaktu s međunarodnim organizacijama, a imaju i vlastiti sustav praćenja.


Podsjetio je da se na mrežnim stranicama ravnateljstva civilne zaštite nalaze sve potrebne upute za sve rizike pa i za radiološko-nuklearnu sigurnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!