21:35 / 24.02.2021.

Autor: Druga strana/HRT/V.G.

Enria o prednostima i nedostacima banaka u RH i izazovima koji slijede

Andrea Enria

Andrea Enria

Foto: Druga strana / HRT

Hrvatska je prošle godine ušla u tečajni mehanizam i Europsku bankovnu uniju. Nakon uspostave bliske suradnje s HNB-om te procjene važnosti banaka u Hrvatskoj Europska središnja banka u rujnu je objavila da počinje izravni nadzor osam hrvatskih banaka. Ono što je dosad činila Hrvatska narodna banka.  Predsjednik Odbora nadzornika Europske središnje banke, Andrea Enria u emisiji "Druga strana" otkrio je znači li to da Frankfurt ne vjeruje Zagrebu te koja je buduća uloga HNB-a.

- Bankovna unija je osnovana te je u eurozoni nadzor banaka dodijelila ESB-u. To se dogodilo 2014. Time je otvorena i mogućnost da druge članice uđu u bankovnu uniju putem tzv. bliske suradnje. To znači da i članica koja nije u eurozoni, poput Hrvatske, može ući u bankovnu uniju. Ondje je nadzor njezinih važnih banaka izravna odgovornost ESB-a. Od listopada je osam hrvatskih banaka pod izravnim nadzorom ESB-a. Ostale banke, tzv. manje važne institucije, su i dalje pod izravnim, svakodnevnim nadzorom HNB-a, a ESB se bavi globalnim nadzorom, rekao je Andrea Enria.

Upitan zar ne vjeruju nadzoru HNB-a, Enria je rekao kako je bit koncepcije bankovne unije pod zajedničkim krovom, pod europskim nadzorom ujediniti sve važne banke.

- Tako bismo postigli integriraniji nadzor, provodili bismo najbolje prakse i imali bismo zajedničke procese za nadzor banaka diljem Europe. Mi smo jedinstveno tržište, recimo i područje zajedničke valute. Odluku smo donijeli poučeni problemima iz prošle velike financijske krize kako bismo imali integriraniji, jači nadzor, rekao je.

Enria poručuje kako se ne radi o tome da oduzimaju nadzor iz ruku HNB-a nego da se HNB pridružio tzv. jedinstvenom nadzornom mehanizmu gdje su sve europske banke pod istim krovom.

- Članica HNB-a i viceguvernerka Martina Drvar članica je našeg nadzornog odbora te odgovara za sve važne institucije diljem bankovne unije, rekao je Enria.

Nadzor važnih institucija, pojasnio je, provode putem onoga što u žargonu zovu zajedničkim nadzornim timovima. Koordinator je u Frankfurtu, lokalni koordinator je npr. u Zagrebu, a ostali su članovi tima u različitim zemljama u kojima je banka prisutna. Ti timovi zajednički, iz dana u dan, nadziru banke.

- Hrvatsko osoblje snažno sudjeluje u nadzoru matičnih tvrtki hrvatskih banaka u Italiji, u Austriji i drugdje, dodao je Enria.

Nadzor hrvatskih banaka

ESB je lani u srpnju zaključio procjene pet hrvatskih banaka. Enria je pojasnio kako je opsežna procjena zapravo provjera banaka koja se provodi metodologijom koju koriste za procjenu svih banaka u bankovnoj uniji.

- Sastoji se od dva elementa. Prvi je element provjera kvalitete imovine. A drugi je testiranje na stres, zamišljamo scenarij i pokušavamo vidjeti kako bi banka funkcionirala u nepovoljnom scenariju. Glavna je svrha provjeriti bi li te banke imale poteškoće s kapitalom. Ako se utvrdi nedostatak, banke to moraju ispraviti prije nego što se pridruže bankovnoj uniji, rekao je Enria.

Što se tiče hrvatskih banaka, Enria je rekao kako nisu utvrdili nedostatak kapitala i zbog toga se nisu morale primijeniti mjere za ispravljanje.

Na pitanje koje su slabosti sustava hrvatskih banaka, Enria je kazao kako opsežna procjena ne bi trebala identificirati sve moguće slabosti institucije već ona samo provjerava stanje kapitala i procjenjuje ima li ga dovoljno da se osigura solventnost.

- Onda smo pokrenuli standardni nadzor koji se usredotočuje na ostale aspekte: održivost poslovnog modela, upravljanje bankom, različite oblike rizika koji mogu utjecati na to. Ovo je prva godina, 2021. da će hrvatske banke proći proces nadzorne procjene i evaluacije. To je standardna provjera zdravlja banaka nakon koje dajemo prijedloge za poboljšanja, rekao je.

Prednosti i nedostaci hrvatskih banaka

Enria je rekao kako su hrvatske banke jako dobro kapitalizirane, bolje od banaka u drugim zemljama. Profitabilnost hrvatskih banaka također je bolja od prosjeka iako, kako je rekao Enria, tu postoji prostora za poboljšanje.

- Postoji općeniti problem za banke eurozone - profitabilnost, isplativost, digitalna transformacija. To je ključno za hrvatske banke, kao i za banke eurozone. To pozorno nadziremo, rekao je Enria.


Tu je i područje kvalitete imovine. Iako je Hrvatska uvelike napredovala posljednjih godina nakon krize, ističe Enria, to je područje koje nije na razini na kojoj bi htjeli da bude.

- Prosječni omjer neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima otprilike je dvostruko viši od europskog prosjeka. Kvaliteta imovine, posebno zbog krize oko COVID-a, bit će iznimno važno područje kada budemo provodili nadzor, poručio je.

Upravljanje je, dodaje Enria, još jedno područje u kojem postoje znatni nedostaci u cijeloj Europi, ne samo Hrvatskoj.

Za razliku od provjere kvalitete imovine koja se ne provodi redovito, nego pri preuzimanju odgovornosti i u specifičnim slučajevima, redovito se testira otpornost na stres.

- Postoji test otpornosti na stres europskog bankovnog sektora, a njega koordinira Europska agencija za nadzor banaka. Upravo je počeo i pokrivat će i hrvatske banke, otkrio je Enria dodajući da će rezultati biti gotovi oko srpnja. To će biti prilika da se vidi koliko su banke otporne na pandemijske izazove.

Izazovi hrvatskih banaka

Glavni izazovi hrvatskih banaka, kazao je Enria, nisu toliko različiti od izazova s kojima se trenutno suočavaju banke bankovne unije.

- Pandemija i strukturalna preobrazba koja je nužna u bankovnom sektoru. Kvaliteta imovine pitanje je kojemu se treba posebno posvetiti. Razvili smo brze mjere za neprihodonosne kredite, a one su bile donekle u skladu s mjerama HNB-a u Hrvatskoj. Na tom području vlada napetost, a to je djelomično i z bog toga što su sudski sporovi prilično spori. Kad klijent ne može vraćati zajam, teško se naplatiti, kaže Enria.

To nije tipično samo za Hrvatsku nego primjerice i za Italiju, Portugal i Grčku gdje sporovi teku sporo pa rezultiraju problemima u kvaliteti imovine banaka.


Europske banke manje cijenjene

Tržište europske banke cijeni manje od američkih. Dionice su jeftinije nego tijekom svjetske financijske krize. Potencijalni rizik vidi se u cijeni.

- Na početku svjetske financijske krize, niske procjene europskih banaka bile su potaknute percipiranom netransparentnošću poslovnih knjiga. Nije bilo jasna kakva je kvaliteta njihove imovine. To je ovisilo i o činjenici da nismo imali zajedničku europsku metriku o tome što je neprihodonosni kredit i slično, rekao je Enria dodajući da smo u tom pogledu uvelike napredovali.

- Imamo zajedničke definicije kvalitete imovine, zajedničke zakonske okvire i sada imamo jedinstveni nadzor. Mislim da više ne postoji pitanje kvalitete imovine i netransparentnosti. niske cijene bankovnih dionica na tržištu sada se mogu objasniti manjkom profitabilnosti. Trenutačne cijene dionica održavaju očekivanu zaradu u mjesecima i godinama koje dolaze, dodaje.

Očekuje se, kaže Enria, da će zarada europskih banaka biti niska, mnogo niža od američkih.

- Možda europske banke nisu uložile dovoljno u digitalne tehnologije. Možda dovoljno banaka nije napustilo sektor nakon posljednje krize, što znači da postoji prostor za konsolidaciju. Moramo se pozabaviti strukturalnom neučinkovitošću, poručuje. Ipak, Enria ima i pozitivnu poruku. Vjeruje da je pandemija donekle bila katalizator i da se banke sada odlučnije bave rješavanjem tih pitanja.

Postoji paradoks - dionice europskih banaka nikada nisu bile tako jeftine, a kupaca svejedno nema.

- Nismo zadovoljni kada banke nisu profitabilne. Ako su procjene banaka na niskim razinama, u slučaju šoka, baci će biti teže prikupiti novi kapital na tržištima. Zarada je prva crta obrane. Što je banka profitabilnija, to bolje apsorbira gubitke u slučaju šoka, pojasnio je Enria.

Još nisu vidljive posljedice krize

Enria je rekao kako u poslovnim knjigama banaka još nisu vidjeli posljedice krize. Udio neprihodnosnih kredita nastavio se smanjivati 2020. No Enria očekuje da to neće potrajati.

- Doći će trenutak kada će najgora recesija u mirnodopskom razdoblju postati vidljiva u obliku nemogućnosti otplate zajmova i pogoršanju kvalitete imovine banaka. Trenutačno imamo goleme mere potpore bez presedana. Sve to gospodarstvo održava u prilično dobrom stanju, no kada se te mjere povuku, vidjet ćemo pogoršanje kvalitete imovine, kazao je Enria.

ESB nadzire banke, ali ne i FinTech, tvrtke financijske tehnologije. Na FinTech otpada 33 posto prihoda financijskih usluga.

- Postoje određeni segmenti aktivnosti u kojima je sve veća konkurencija nebankovnih ponuđača usluga namjerno dobila prednost europskih zakonodavaca. Recimo, to je slučaj s uslugama plaćanja. Postojala je percepcija da bi klijenti dobivali inovativnije, bolje usluge kad bi se u ponudu uključili treći ponuđači. A to je područje na kojem je FinTech aktivan, što je donekle poboljšalo kvalitetu usluge za građane, rekao je Enria.

Enria je dodao kako postoje različite tvrtke koje su počele ulaziti u različite komponente lanca vrijednosti banaka. Priznaje da se na taj način zadire u zaradu banaka.

Pranje novca

ESB nije zadužen za kontrolu pranja novca, ali je dužan surađivati s agencijama koje se bave time jer to može biti rezultat preslabog upravljanja i mehanizama unutarnje kontrole.

- Ako u banku uđe ilegalno stečen, opran novac, to znači da unutarnja kontrola banke ne funkcionira dobro. Vidjeli smo banke upletene u skandale oko pranja novca, propale su za nekoliko dana. Tu je i pitanje stabilnosti za koje smo mi zaduženi. Kada vodimo istrage, ako prepoznamo probleme koji bi mogli biti signal da se radi o pranju novca, tu informaciju odmah prenesemo nadležnim nacionalnim tijelima. Isto očekujemo zauzvrat, rekao je Enria dodajući kako je vrijeme za europski pristup kad je riječ o nadzoru pranja novca.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!