19:54 / 26.02.2021.

Autor: Šime Vičević/Dnevnik HTV-a/HRT

Razilaženja pri izboru predsjednika Vrhovnog suda

Zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

Nova točka prijepora između predsjednika Republike i premijera i dalje je u fokusu na političkoj sceni. Za razliku od predsjednika Milanovića, premijer Plenković smatra da je aktualni zakon prema kojem se bira predsjednik Vrhovnog suda dobar i koristan.

- Zakon omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od strane predsjednika Republike, čija je to ustavna ovlast i oko toga nema dilema, niti nikakvih skrivenih namjera za ograničavanjem manevarskog prostora predsjedniku s obzirom na njegove ustavne ovlasti. Dapače, intencija je da se i njemu pomogne da bira ljude koji su se javili na javni poziv, rekao je premijer Andrej Plenković.


Predsjednik pak ne želi Saboru predložiti nijednog od tri kandidata koja su se javila na javni poziv i želi predložiti svoga. 


- Tu travestiju, tu bijednu glumu u kojoj si stavljamo periku i štikle i glumimo natječaj, a nema ga, kao u slučaju izbora glavne državne odvjetnice, koji je sramota za zdrav razum i poštenje, način je sramota, ne govorim o osobi, to nećemo ponavljati, rekao je predsjednik Zoran Milanović te dodao kako u dvojbi da li da krši Ustav ili zakon, a prisegnuo je da će štiti Ustav, on nema izbora.


- Vjerujem da je predsjedniku Milanoviću zaštita Ustava zaista prioritet, ali ono što nitko ne može pa ni predsjednik Republike jest ignorirati jasan zakon. Ako se s njim ne slaže, mora zatražiti pravorijek Ustavnog suda. On je jedini koji može ocijeniti je li zakon ustavan ili ne, rekla je doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo Pravnoga fakulteta u Zagrebu.

Premijer Plenković smatra da nema nikakvog smislenog razloga za politički konflikt, a na pitanje oduzima li Zoranu Milanoviću ustavnu ovlast da predloži predsjednika Vrhovnog suda, odgovara - apsolutno ne.


Kakav je daljnji postupak, što će biti s aktualnim javnim pozivom i hoće li biti poništen, u Državnom sudbenom vijeću o tome zasad ne otkrivaju detalje.


Stručnjaci za ustavno pravo zato tvrde da predsjednik ne može predložiti kandidata neovisno o javnom pozivu.


Ovo nije prvi put da postoje razilaženja pri izboru. Izbor predsjednika Vrhovnog suda bio je točka prijepora i 2017. između bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Plenkovića. Tada je kao kompromisno rješenje izabran Đuro Sessa. 2018. zakon je izmijenjen, a prema njemu, na raspisani se javni poziv javljaju zainteresirani kandidati. Nakon što odabere jednog od njih, predsjednik Republike šalje svoj prijedlog Hrvatskom saboru, gdje odluku o izboru glasanjem donose saborski zastupnici.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!