Divlje svinje
Foto: Plodovi zemlje / HRT
Ljudi na Banovini život pokušavaju kako-tako vratiti u normalu. Obnavljaju kuće, štale, gospodarske objekte. Smješteni u kontejnerima i kamp kućicama nadaju se što skorijem početku prave obnove. Poljoprivrednici, pak, uz sve te nedaće uzrokovane potresom imaju još jedan golemi problem. A nije od jučer. Riječ je o divljim svinjama koje im se već spuštaju do samih kuća i uništavaju livade i oranice.
- Sve smo pokušavali, ograđujemo silose, zovemo lovačka društva, radio, TV, i ništa nismo značajno riješili, rekao je Milan Šesto iz Vlahovića.
- Kako je korona nastupila, oni nisu radili odstrel divljači, tako da svinje slobodno hodaju, nitko ne ide u lov, ništa se ne dešava, rekao je Mirko Busić iz Starog Sela.
Nikad više divljih svinja nije bilo u ovom kraju, kažu ljudi. Kuće i gospodarstva uništeni su im u nedavnom potresu. Još se oporavljaju, saniraju štetu. Razrovane livade i oranice sad su najmanje što im treba.
Divlje svinje ne rade štetu samo u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ima ih i u Dalmaciji, Lici, posvuda. Ministarstvo je prošle godine zbog afričke svinjske kuge naredilo čak i veći odstrel svinja, ali toliko ih je da ljudi više ne znaju što će.
Dalibor Eremija svoj je pašnjak kupio prije godinu dana.
- Radi korone ne dolaze Austrijanci ni Talijani, to se ne tamani i svake dvije, tri godine moramo kupovati novu mehanizaciju, rekao je Eremija.
Jedan od najvećih stočara u glinskom kraju svoju je farmu izgradio '80.-ih osamdesetih godina. Nebojša zajedno s ocem i majkom brine o pedesetak krava. Priljeve većinu mlijeka prerađuju u maloj sirani, višak predaju Vindiji. S prodajom, kažu, nemaju problema, sireve i vrhnje prodaju na kućnome pragu. No posljednjih godina i njima divlje svinje dolaze do samih kućnih vrata.
- Prošle godine su svinje pojele dva hektara. Kada bi novčano preračunali, to je 30.000 kn štete koju nitko nije namirio i neće je namiriti, rekao je Nebojša Priljeva.
Svi ljudi s Banovine govore isto što već godinama govore brojni poljoprivrednici - divljih svinja je sve više, šteta je sve veća, a rješenja nigdje na vidiku. S lovačkim društvima, kažu, dogovora nema. Obeštećenje nakon dugotrajnih sudskih procesa u načelu je puno manje od stvarne štete na poljoprivrednim usjevima. Stoga se mnogi pitaju što dalje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!