Nestašica lijekova - najviše nedostaje antibiotika

Koliko zabrinjavaju trenutačne nestašice lijekova? Kojih lijekova najviše nedostaje i zašto? Kako pomoći pacijentima da ne lutaju od ljekarne do ljekarne u potrazi za zamjenskim lijekom? Što čini Ministarstvo zdravstva, a što Hrvatska agencija za lijekove, proizvođači lijekova i ljekarnici, o tome su u "U mreži Prvog" govorili Tonči Buble (Ministarstvo zdravstva), Milka Kosanović (HUP), Ana Kontek (HALMED) i Jasmina Vuglec Mihok (Hrvatska liječnička komora).

Globalni problem u nabavi sirovina za proizvodnju lijekova

Buble je rekao da je dulje vrijeme problem s određenom skupinom lijekova - to nije nestašica u velikom obujmu i nije vezana samo za Hrvatsku.

- Postoji globalni problem u nabavi određenih sirovina od kojih se proizvode lijekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem, rekao je.

Kod kroničnih bolesti, dodao je, nema velikih nestašica.

- Hrvatski sustav lijekova je postavljen na način da postoji u određenoj terapijskoj skupini niz mogućnosti, bilo generičkih, bilo kliničkih, rekao je Buble.

Nestašica antibiotika, objašnjava, posljedica je povećane potrošnje tijekom pandemije COVID-a.

Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan

Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan, objasnila je Vuglec Mihok, a HZZO redovito izvještava o prijavljenim nestašicama lijekova.

- Stanje od prije 2 dana je nedostatak, odnosno poremećaj opskrbe za 160 receptnih lijekova i 200-tinjak lijekova koji se primjenjuju u bolnicama, rekla je.

To iziskuje, objasnila je, i kod liječnika i kod pacijenata određene prilagodbe.

Kontek je rekla da se svakodnevno prati situacija dostupnosti lijekova. Do sada su, ističe, uvijek uspješno rješavali probleme opskrbe.

- HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih lijekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u ljekarništvu da se lakše donose odluke o zamjenjivim lijekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na webu, dodala je.

Objasnila je da HALMED drukčije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo opskrbljenosti tržišta.

- Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U malom dijelu smo opskrbili tržište putem interventnog uvoza, rekla je.

Korona bila okidač koji je rasvijetlio sve slabosti

Kosanović je rekla da već dugi niz godina upozoravaju da bi mogla nastati nestašica lijekova.

- Korona je bila jedan okidač koji je rasvijetlio sve slabosti na koje smo upozoravali. Radi se o jednoj politici lijekova koja nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Ona se svodila na cijene generičkih lijekova koje su silno padale, rekla je.

Cijene svih generičkih lijekova na razini Europe, objasnila je, smanjene su za 41%, u Hrvatskoj 40%.

- S jedne strane se farmaceutsko tržište konsolidiralo, rekla je.

- Sada imate situaciju, dodala je, da je s jedne strane tržište konsolidirano - to znači da je na tržištu ostalo na preko 69% terapija oko 2 dobavljača. S druge stane to znači da je tržište u riziku opskrbe.

Na razini Europe potpuno se okreće smjer - Njemačka, primjerice, razmatra politike kojima bi subvencionirala proizvodnju određenih skupina lijekova.

Problem je, dodala je, što se velik dio supstanci proizvodi u Kini.