Strah od povratka u školu, strah za život

Pandemija korona virusa i potresi ostavili su traga na mentalnom zdravlju svakoga od nas. Odrasli se iz takvih situacija uglavnom mogu oporaviti bez posljedica. Posebnu pozornost valja posvetiti djeci, pogotovo onoj koja su doživjela potres i koja još uvijek osjećaju nelagodu i strah.

Djeca drugačije doživljavaju traumatske događaje i normalno je da u situaciji potresa iskuse vrlo snažne emocije prestrašenosti, zbunjenosti i nesigurnosti. Njima je potrebno posvetiti pažnju te ako je potrebno, potražiti i psihološku pomoć. 

- Kad im je situacija nepoznata djeca vrlo često gledaju kako reagiraju odrasli pa se i oni tako ponašaju. I u ovom slučaju normalno je da smo svi uplašeni. Jedino je stvar da trebamo razgovarati o tome kao o nečemu što je prirodno i što je dozvoljeno. I dječacima i djevojčicama, i maloj djeci i velikoj djeci. Isto tako je prirodno tražiti bliskost i blizinu, pa je dozvoljeno malo više maženja i, primjerice biti u krevetu i spavati. Sve su to normalne reakcije u ovim situacijama kada je djeci zaista teško i kad trebamo učiniti sve što možemo da se njihova uznemirenost što prije smiri, savjetuje prof. Gordana Kuterovac Jagodić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

'Igra potresa' i pokazivanje emocija

Svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, ali ponekad iz neznanja učini i krivi potez. Stoga je najbolje poslušati savjete stručnjaka kako djeci olakšati ovu situaciju. Prof. Kuterovac Jagodić posebno upozorava kako nije dobro umanjivati probleme izjavama 'Zaboravi', ili 'Bilo je to davno'. Nije dobro ni skretati pažnju na nešto drugo, ako dijete zaista želi razgovarati o onome što osjeća. Nekad djeca ne razgovaraju nego svoje emocije i traumu pokazuju i proživljavaju kroz igru. Primjer za to je 'igra potresa' ili crtanja potresa. To im, napominje Kuterovac Jagodić - treba dozvoliti. 

- Djeca se mogu bojati i za sigurnost roditelja kada oni idu u školu ili kada ostaju kod kuće, a roditelji moraju ići raditi. Tu je onda dobro imati nekakav redoviti kontakt ili dogovor - kud tko ide, gdje ćemo se naći. Dakle to je jedino što nam preostaje da se pripremimo na nenadani događaj kao što je potres, dodaje Kuterovac Jagodić.

Do 20 posto djece može razviti PTSP

Nastavila se i školska godina. Potrebno se vratiti školskim obvezama, a mnoga se djeca još uvijek nisu u potpunosti oporavila od pretrpljenog straha. Stoga stručnjaci apeliraju i na učitelje i nastavnike da imaju razumijevanja te prilagode nastavno gradivo  - barem prvih nekoliko dana. Stručnjaci procjenjuju da 15 do 20 posto djece može razviti i posttraumatski stresni poremećaj. Tada je uputno potražiti psihološku pomoć. 

Svjedoci smo da je danas dostupan niz otvorenih telefonskih linija i elektroničkih adresa na koje djeca ili njihovi roditelji mogu dobiti savjet stručnjaka. Jedna od udruga koja takvu uslugu pruža je i udruga KakoSi?, osnovana pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svaki je upit poseban na svoj način i svaki savjetovatelj se mora prilagoditi i individualizirati pristup, kaže Ines Begčević, koordinatorica e-savjetovanja.

Na kraju valja ponoviti da strah kod djece u ovakvim situacijama nije neuobičajen. Ne treba ga skrivati, ne treba ga potiskivati. Stručnjaci procjenjuju da je četiri do šest tjedana dovoljno kako bi se dijete psihički oporavilo. Razgovarajte sa svojim djetetom, imajte strpljenja i pružite mu utjehu i nadu. Budite primjer kojeg će slijediti.