Svjesnost o bacanju hrane raste, ali brojke su i dalje poražavajuće

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura. Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. 

O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu "Hrana bez otpada" u organizaciji Jutarnjeg lista.

U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti.

Istraživanja pokazuju da se najčešće bacaju pripremljena jela i kruh, a među mliječnim proizvodima na vrhu su jogurt i kiselo vrhnje.

U Hrvatskoj se po stanovniku baci 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati.

Najviše hrane baca se u kućanstvima - 76 posto, rekla je načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Sanja Kolarić Kravar. 

Svaki kilogram bačene hrane danas je veći problem nego ikada prije.

- Kada gledamo globalna kretanja koja su prije svega pod utjecajem određenih geopolitičkih okolnosti, a zatim tomu pridodamo još klimatske promjene koje isto tako otežavaju proizvodnju hrane, onda je krajnje vrijeme da svi počnemo razmišljati o tome koliko smo hrane bacili. Jesmo li previše kupili, jesmo li donirali hranu koja može koristiti onima koji su potrebiti, naveo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

Tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade.

- Počinje od nekakvog prognoziranja nabave hrane da bi se smanjio otpad, a jednako tako rade se donacije hrane prije isteka rokova da bi se što više minimizirao otpad od hrane. Plan je do 2030. smanjiti otpad od hrane za 30 posto ukupno, a mislim da ćemo ići i preko tog cilja. Radi se na brojnim inicijativama da bi se to postiglo, objasnio je predsjednik Uprave, Metro Hrvatska Tomislav Smolčec.

Europski planovi do 2030. još su ambiciozniji, no europarlamentarka Biljana Borzan ne vjeruje da će se ostvariti.

- Unatoč naporima Europa neće uspjeti prepoloviti otpad od hrane do 2030. bez strožih politika i odlučnijeg djelovanja. Zato u Bruxellesu sve snažnije raspravljamo o uvođenju obveznog mjerenja i izvještavanja o otpadu od hrane za tvrtke u cijelom lancu opskrbe, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Bacanje hrane nije samo financijski gubitak, to je i snažan udar na okoliš, a odgovorni su svi - od kućanstava do institucija.