Plenković u povodu Dana državnosti: Hrvatska ostvaruje svoje nacionalne zadaće

Premijer Andrej Plenković čestitao je u nedjelju građanima Dan državnosti i rekao da Hrvatska ostvaruje sve nacionalne zadaće upravo onim slijedom i vremenskim kalendarom kako je to u svojem prvom govoru 30. svibnja 1990. u Hrvatskom saboru rekao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

U izjavi novinarima prije početka svečanog koncerta u HNK-u u povodu proslave toga ključnoga povijesnog dana i 30. obljetnice međunarodnog priznanja podsjetio je na konstituiranje i prvo zasjedanje demokratski izabranoga Hrvatskoga sabora, kada je 30. svibnja 1990. hrvatski narod na slobodnim izborima izabrao demokratsku vlast te na put osamostaljenja i svoje neovisnosti.

Hrvatski je narod krenuo u proces osamostaljenja i neovisnosti i taj put u protekla tri desetljeća donio je, ne samo slobodnu i samostalnu hrvatsku državu, nego i državu koja ima svoje institucije, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, koja se integrirala u sve ključne međunarodne i europske institucije, osobito Ujedinjene narode. Istaknuo je to premijer Plenković uoči svečanog koncerta u HNK u povodu Dana državnosti i 30. obljetnice međunarodnog priznanja (15. siječnja 1992).

Podsjetio je kako je prije nekoliko dana obilježena 30-ta obljetnica članstva Hrvatske u UN-u, da je Hrvatska već 13 godina članica NATO-a, a uskoro će biti obilježena i deveta godišnjica punopravnog članstva u Europskoj uniji.

- Na pragu smo schengenskog prostora i europodručja, realiziramo sve nacionalne zadaće upravo onim slijedom i vremenskim kalendarom kako je to u svojem prvom govoru u Hrvatskom saboru rekao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Stoga svima od srca čestitam ovaj Dan koji ćemo sutra obilježiti, poručio je premijer Plenković u izjavi za medije uoči Dana državnosti.

U povodu Dana državnosti i 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu održan je svečani koncert solista, Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a pod vodstvom maestra Ivana Repušića. Solisti su bili Darija Auguštan (sopran), Dubravka Šeparović Mušović (mezzosopran), Filip Filipović (tenor), Ljubomir Puškarić (bariton) i Sabrina Hebiri (vokal). Na programu su bila reprezentativna djela hrvatske glazbene baštine te je u počast Ukrajini izvedena skladba "Melodija" ukrajinskog glazbenika Miroslava Skorika.

Na svečanom koncertu bilo je 500 uzvanika, sadašnjih i bivših dužnosnika, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, bivši predsjednici države Kolinda Grabar Kitarović, Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zastupnici, ministri, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, predstavnici akademske zajednice i diplomatskog zbora te drugi domaći i strani uzvanici.

Nakon koncerta izveden je vatromet. 

"U loži nema aktualnog predsjednika" 

Uoči koncerta, HRT-ova reporterka Zrinka Grancarić javila se za Dnevnik i rekla da u loži nema aktualnog predsjednika.

- On je bio pozvan na večerašnju svečanost, ali na pozivnicu se nije oglasio, poručila je.

"Simbolična točka na i"

Kad se prije trideset godina ispred zgrade UN-a u New Yorku zavijorila hrvatska zastava - bila je to simbolična točka na "i" procesa koji su sanjale generacije. Usred rata, od siječnja 92. Hrvatsku su priznale gotovo sve države članice modernog svijeta. 

- Imamo svoju Hrvatsku i bit će onakva kakvu sami želimo, rekao je 1992. godine predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

U znak sjećanja na taj povijesni uspjeh u zgradi Muzičke akademije okupili su se - svjedoci vremena - ključni ljudi bitke za neovisnost i međunarodno priznanje.

- Ključni i jedini uspjeh je bila pobjeda u Domovinskom ratu, da smo izgubili u Domovinskom ratu ne bi bili priznati. Ono što je ostvareno na bojnom polju to je bilo ostvareno i na diplomatskom polju, poručio je Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora 1990-1992.

A put do priznanja i slobode nije bio lak. Hrvatska je od početka bila spremna na dogovor. Bivšim republikama nuđeno je konfederalno uređenje Jugoslavije. Predsjednik Tuđman obišao je pola svijeta kako bi pronašao razumijevanje za hrvatski san, ali sluha nije bilo.

- Niti jedna država službeno nije poduprla ideju o neovisnosti Hrvatske i u ono vrijeme naravno Slovenije. Pojedinci da, Cossiga u Italiji, Mock u Austriji, ali niti jedna država, naglasio je ministar vanjskih poslova 1991-1993. Davorin Rudolf.

Slijedila je oružana velikosrpska agresija, ali Hrvatska se ne predaje. Organizira se referendum kojim se građani plebiscitarno opredjeljuju za proglašenje neovisnosti, što je i učinjeno. 

"Hrvatska je diplomatski dosadna zemlja"

- I nakon toga kalvarija i Dubrovnika i posebno Vukovara, hrvatskog Alama i svijet je progledao što se događa u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova 1991-2000. Mate Granić.

U studenom 1991. njemački kancelar Kohl i ministar Genscher, prisjeća se Granić, slamaju Francuze i Britance i dogovaraju međunarodno priznanje Hrvatske koja prije toga treba zadovoljiti određene uvjete.

- Sporazum o deblokadi vojarni, odlasku vojske iz Hrvatske što sam potpisao 8.12., prekid vatre, Šušak 2.1. 1992. Vanceov plan, dolazak mirovnih snaga, odluku donio predsjednik Tuđman, dodao je Granić.

Dana 15. siječnja 1992. - Hrvatsku su priznale sve članice Europske zajednice. Tadašnji američki veleposlanik smatra da je dotad pristup međunarodne zajednice, uključujući SAD, bio pogrešan.

- Jer problem nije bio raspad Jugoslavije i neovisnost Hrvatske i Slovenije. Moje je mišljenje ako ljudi žele vlastite države neka ih imaju. Problem je rat, i umjesto da se fokusiraju na to da sačuvaju Jugoslaviju trebalo se fokusirati na sprečavanje rata. To je velika tragedija, rekao je prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith.

Danas, trideset godina poslije, bivši američki veleposlanik smatra da je Hrvatska postala dosadna zemlja.

- I smatram da je to uspjeh. Hrvatska je diplomatski dosadna zemlja, normalna država, članica Europske unije, članica NATO-a. Ima glas, ne velik, ali ga ima. Ona je mirna, prosperitetna demokratska država i to je uspjeh, naglasio je prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj.

A kako bi takvih uspjeha bilo još više - na konferenciji se razgovaralo i o budućim izazovima u izgradnji prosperitetnije Hrvatske.