Pročišćavanje mulja, Karlovac
Foto: HTV / HRT
Karlovac je još 2011. godine, prvi u Hrvatskoj, krenuo u zaštitu svojih rijeka i to izgradnjom pročistača otpadnih voda. Već tada se počelo razmišljati i o tome kako zbrinuti najveći nusproizvod toga čišćenja, a to je mulj. Projektom Aglomeracija 2, u probni je rad pušten trenutačno najveći uređaj za solarno sušenje mulja, vrijedan više od 2 milijuna eura.
Korana i Kupa u Karlovcu - čiste su kao suza.
Već trinaestu godinu, zahvaljući pročistaču, u rijeke se ne ispuštaju kanalizacija i ostale otpadne vode.
Sve ono što bi moglo završiti u rijekama, zaustavlja se ovdje i obrađuje na tri načina; mehanički, biološki, kemijski.
Otkad postoji pročistać otpadnih voda više od 1500 tona različitog krupnog i sitnog otpada, pijeska, organskih tvari i masnoća izvučeno je iz kanalizacijskog sustava i spriječeno da ode u karlovačke rijeke.
Nusproizvod čistih rijeka tone su i tone otpadnog mulja. U karlovačkom Vodovodu i kanalizaciji razmišljaju o tome kako ga zbrinuti što jeftinije.
Način je solarno sušenje mulja. Drugo takvo postrojenje u Hrvatskoj, ali prema veličini prvo. U probnom su radu dvije hale.
- Veliki korak unaprijed za tvrtku Vodovod i kanalizaciju u smislu učinkovitog zbrinjavanja mulja, čime će se smanjiti količine mulja za 3 do 4 puta godišnje, kazala je Anita Malenica, direktorica tvrtke Vodovod i kanalizacija, Karlovac.
Nakon obrade mulju se ne smanjuje samo masa.
Kapacitet obje hale je 3 tisuće tona mulja na godinu. Bit će prostora i za zaradu.
- Ima 15-ak uređaja manjih, većih kapaciteta, svi njihovi muljevi će se moći ovdje zbrinjavati na zakonom, naravno, propisan način, rekao je Dario Štefanac, voditelj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
U ovoj karlovačkoj tvrtki uvijek su korak ispred potreba. Pokazalo se to još 2006. kada je pročistač prošao kao prvi i tada jedini komunalni projekt u Hrvatskoj koji se financirao iz pretpristupnih fondova.
- Da 2011. nije pokrenut pročistač otpadnih voda u Gornjem Mekušju, mnogi industrijski i poslovni subjekti u Gradu Karlovcu ne bi radili zato što ne bi ispunjavali osnovne uvjete zaštite okoliša, kaže karlovački gradonačelnik Damir Mandić.
Sada prednjače i u načinu zbrinjavanja mulja. Nema razloga ne vjerovati njihovoj sljedećoj misiji - ovo što sada nazivamo otpadom, žele pretvoriti u toplinsku i električnu energiju na kojoj će se bazirati cijeli sustav pročistača.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!