11:15 / 19.03.2021.

Autor: I.H./HRT

Stožer o strožem nadzoru provođenja epidemioloških mjera

Konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite

Konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1 112 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno 6 426. Među njima je 918 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 80 pacijenata. Preminulo je 17 osoba. U samoizolaciji su  21 803 osobe. Do danas je testirano 1 461 537 osoba, od toga 6 553 u posljednja 24 sata. 


Konferenciju Nacionalnog stožera civilne zaštite možete pratiti na Facebook stranici HRT Vijesti: 

O aktualnoj epidemiološkoj situaciji je izvijestio Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da danas imamo 1112 novih slučajeva zaraze od 6553 testiranih. 


- Prije tjedan dana smo imali 823 novooboljelih od 5945 testiranih, a tjedan dana prije 590 novooboljelih od 5429 testiranih. U prvih 5 dana ovog tjedna je registrirano 4574 novih slučajeva zaraze, a prije tjedan dana, u prvih 5 dana tjedna, smo imali 3147 novooboljelih. Povećanje u odnosu na prošli tjedan iznosi 45%., rekao je. 


Dodao je kako trenutna 14-dnevna incidencija za Hrvatsku na 100.000 stanovnika iznosi 248.5, najniža je u Virovitičko-podravskoj županiji 67,8, a najviša u Primorsko-goranskoj 660,3. Na ljestvici zemalja EU-a po ovom pokazatelju je Hrvatska na 8. mjestu. 


Capak je dodao kako je HALMED do jučer zaprimio 1862 prijave nuspojava, 1051 je na Pfizerovo cjepivo, 108 na Modernino i 701 na AstraZenecino, za dvije prijave ne znaju na koje cjepivo se odnosi. 


Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" izvijestila je o jučerašnjem sastanku europske znanstvene platforme za COVID-19. 


- Ispred ECDC-a i sudionika skupa je rečeno da se bilježi pojačan porast broja oboljelih, ali i povećan broj hospitaliziranih i brzo punjenje jedinica za intenzivno liječenje, rekla je. 


Što se tiče varijanti virusa, rekla je kako dominaciju gotovo potpuno preuzima tzv. britanski soj, u nekim zemljama je raširen preko 80% u populaciji, u većini zemalja je u prosjeku oko 50%. 


- Nove informacije su vezane i uz tzv. južnoafrički soj, ona također bilježi porast i širenje ne samo u određenim žarištima, nego ima i lokalnih širenja gdje je teško utvrditi otkuda je virus došao. Počeo se širiti i u zdravstvenim ustanovama. Za brazilski soj još uvijek nema dovoljno podataka, on prema onom što se uspijeva sekvencirati, nije značajnije raširen iako se bilježe slučajevi koji se uspijevaju detektirati u većini slučajeva, dodala je. 


Markotić je rekla kako je i dalje naglašeno da mjere i opreznost mora biti u svim europskim zemljama jer brojevi značajne rastu. 


- Bilo je i izvješće od EMA-e, potvrđeno je da, za sada, prema podacima utemeljenim na medicinskoj dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom, to je preporuka EMA-e. Naravno, svaka zemlja može odlučiti za sebe, rekla je. 


Dodala je kako je rečeno da će se i dalje pozorno pratiti nuspojave vezane uz trombozu i poremećaje zgrušavanje krvi jer je još uvijek nejasno (...) koji su mehanizmi u podlozi za povećanu pojavu raznih vrsta tromboza. 


- Ono što se diskutiralo tijekom te rasprave je da sada većina zemalja koje su odmah odlučile, na prve informacije, isključiti starije od 65 godina iz cijepljenja, za što se nije pokazalo da ima bilo kakve znanstvene i stručne osnove, kao i oni koji su zaustavili cijepljenje zbog informacija o trombozi, imaju problema u komunikaciji kako objasniti građanima zašto su imali ijedan stav, a sada drugi (...) Generalni zaključak, što se tiče cjepiva i cijepljenja, je da rizik od nuspojava (..) je puno manji nego opasnost od COVID-19, a i dalje će se na stručnoj i znanstvenoj razini pratiti svaki detalj i sve nuspojave cjepiva, rekla je Markotić.

Božinović o novim mjerama i kaznama 


Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova govorio je o novim mjerama i kaznama. 


- Iz uvodnih napomena primarijusa Capaka i prof. Markotić, činjenica je da smo dugo odolijevali negativnim trendovima koji su tjednima glavna vijest. Sada je već očito da se prelijeva još jedan ciklus koji se ovaj put krenuo prelijevati u Hrvatsku, najviše iz južnih županija. Sudeći po ovim iskustvima iz okruženja (...) i u Hrvatskoj po svemu sudeći počinje dominacija novih varijanti virusa koje su zaraznije od prethodnih i to nas stavlja pred ozbiljne zadaće, prije svega u zaustavljanju širenja virusa, rekao je. 


Istaknuo je da je Nacionalni stožer donio dvije upute kojima se od svih stožera na lokalnim razinama traži da pojačaju nadzor pridržavanja epidemioloških mjera, što uključuje i dosljednije sankcioniranje. 


- Smatramo da se radi o važnim uputama kako bi se zadržao sustav postojećih mjera koje su takve da ljudi u Hrvatskoj žive, u komparaciji s većinom europskih zemalja, žive pod najmanjim restrikcijama, dodao je Božinović. 


Objasnio je kako žele postići da svi u sustavu i zdravstvenom i turističkom koordiniraju, razmatraju aktualnu epidemiološku situaciju i, ili samostalno ili kroz prijedlog mjera nacionalnog Stožera pokušaju zaustaviti širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu sezonu. 


- Kao što smo više puta rekli, možemo uspjeti ako svatko preuzme odgovornost za ono što se događa na njegovom području. To ne znači nikakvo prebacivanje odgovornosti na nekog drugog (...), treba nam pogotovo u ovoj situaciji, što veća i što šira uključenost svih koji moraju postati sastavni dio rješenja koja pred nas postavlja ova vrlo zahtjevna situacija, rekao je. 


Na pitanje koliko je kazni napisano otkako su otvorene terase, Božinović je rekao da nema precizan podatak. 


- Mislim da sam vidio popis od 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva. To je popis prikupljen i od inspektorata i od policije. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezao za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera koje donosi Stožera. Sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju, jer to nema logike. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš elementarnih epidemioloških mjera, rekao je Božinović. 


Poziva sve da što dosljednije provode sve mjere. 


O cijepljenju AstraZenecinim cjepivom 


Na pitanje postoji li netko tko se ne bi smio cijepiti AstraZenecinim cjepivom, Capak je rekao da je EMA u svom jučerašnjem priopćenju istaknula da je moguće da je cjepivo povezano s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom i ta situacija mora biti istražena i komisija će po tom pitanju nastaviti s radom. 


- Otkad smo počeli cijepiti s AstraZenecom zabilježili smo 12 slučajeva tromboze venskih sinusa, to je nešto više od onog što je očekivano i uglavnom se radi o ženama u dobi od 25-55 godina. EMA smatra da se ta situacija mora i dalje istražiti i treba nastaviti s prijavama takvih slučajeva (...) EMA nije donijela odluku trebaju li se žene u toj dobi izuzeti od cijepljenja, što znači da se taj rizik ne smatra velikim i potrebno ga je i dalje istražiti i tražiti povezanost između cijepljenja i tog događaja, rekao je. 


Capak je dodao kako je i za žene u toj dobi puno veća korist od cijepljenja nego što je prisutan rizik od ove dvije bolesti. 


Markotić se nadovezala, rekla je da se u tim podacima mora još analizirati kolika je upotreba kontraceptiva među ženama te dobi, jer i oni mogu biti faktor za povećanje trombocitopenije. 


Što ako stariji odbiju cijepljenje? 


Na pitanje smiju li se mlađi cijepiti, u slučajevima kada stariji građani odbiju, Capak je rekao da je izdana preporuka da se posebno vodi briga o tome da na području gdje ima više starijih osoba uputi više cjepiva nego tamo gdje je mlađa populacija. 


- Kad neki punkt zaprimi cjepivo koje ne žele primiti osobe koje spadaju u drugu skupinu rizika, u tom slučaju, da cjepivo ne propadne, mogu i moraju potrošiti na sljedeću skupinu stanovništva za cijepljenje. 


Božinović: Zadnja nam je opcija sankcioniranje, bolje je objasniti štetnost nepridržavanja mjera 


Božinović je govorio o izmjenama HZZ-a i mjerama za ugostitelj, rekao je da će već sljedeći tjedan upravno vijeće HZZ-a donijeti izmjene, iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo. 


- Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja epidemioloških mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo cijelo vrijeme i u prvom valu i drugom uvijek ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje, uvijek mislimo da je bolje komunicirati, bolje je objasniti koliko je štetno nepridržavanje mjera i preporuka HZJZ-a. Ne samo zbog sebe, najvažnije je zdravlje, ali time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ukoliko to postane masovnija pojava, pogotovo što vidimo posljednjih dana da su se svi nekako opustili nakon dobrih brojki, a vidimo da se situacija pogoršala, onda smo svi skupa žrtve takvog ponašanja manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima, dodao je. 


O popunjenosti bolnica 


Capak je govorio o popunjavanju bolnica, rekao je da imamo tri nove varijante koje zabrinjavaju - to su britanski, brazilski i južnoafrički soj za koje nema dokaza da osim što se brže šire stvaraju težu kliničku sliku. 


- Što se tiče nuspojava, imamo jednu sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja umro u KBC Rebro, ali kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze iz sisačke bolnice u odnosu na prijavu na nuspojavu od liječnika obiteljske medicine i kliničke slike koja je opisana na KBC-u Rebro, čekamo rezultate obdukcije koja je napravljena jučer, tada ćemo moći reći je li to takva nuspojava ili ne, dodao je. 


Nuspojave od drugih cjepiva 


Odgovarajući na pitanje ima li nuspojava i kod drugih cjepiva, Capak je rekao da je ovo malo veća pojavnost, a riječ je o 12 događaja na 20 milijuna ljudi koliko je cijepljeno AstraZenecom, kod drugih cjepiva je zabilježeno manje takvih događaja. 


- Mi smo imali jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljenja Pfizer (..), no AstraZeneca je posebno istraživana jer je posebno pod paskom i javnosti i regulatornih tijela dodao je. 


Beroš: Nemam ništa protiv cijepljenja AstraZenecom, to ču učinti kada za to dođe vrijeme 


Ministar zdravstva Vili Beroš je govorio o preminuloj 12-godišnjakinji, rekao je kako je riječ o teškom komorbiditetu koji je bio opasan po životu. 


Dodao je kako nema apsolutno ništa protiv cijepljenja AstraZenecom i to će učiniti kada za to dođe vrijeme bez ikakvog razmišljanja. 


- Ako treba zbog kampanje, cijepit ću se AstraZenecom, dodao je. 


Na pitanje što je naučili u posljednjih godinu dana, Beroš je rekao da smo puno naučili. 


- Uvodeći različite mjere i sagledavajući njihove rezultate, usput smo naučili puno. Okolnosti se mijenjaju, dolazak novih varijanti i novih cjepiva daje novi kontekst našem promišljanju. Nema nam druge nego iz dana u dan sagledavati epidemiološku situaciju, dodao je. 


Beroš: Tko radi, taj i griješi, ali većih grešaka nije bilo 


Na pitanje je li bilo puno grešaka, Beroš je rekao da tko radi taj i griješi, ali ne vidi nekih većih grešaka u njihovim rezultatima. 


Božinović je rekao da i dalje učimo i sigurno ćemo i dalje učiti jer je mnogo toga nejasno, ali kada gledamo unatrag, ipak smo, u komparaciji s drugima, počeli primjenjivati mjere na način da smo favorizirali otvorene prostore u odnosu na zatvorene. 


- Bilo bi puno bolje da smo svi skupa tada znali da boravak na otvorenom uz pridržavanje epidemioloških mjera, govorim o distanci i maskama onda kada se ne može održavati distanca, prozračivanju prostora, da su to recimo to bili pokazatelji da je znanost svjetska o tome govorila na početku kao danas, onda bi od početka te mjere primjenjivali i pretpostavljam da bi se bolje nosili i u svijetu i u Hrvatskoj (...) Zato se i vraćamo na ovo s početka - boravak vani da, ali boravak vani mora biti boravak vani, a ne u nekakvim improviziranim terasama koje zapravo ne znači boravak vani. Boravak u zatvorenom mora biti maska, mora biti distanca, otvoreni prozori (...) Neka se napravi ta prozračnost jer je činjenica da se virus ne širi samo kapljično nego i aerosolom, dodao je. 


Capak: I danas ima jako mnogo nepoznanica oko virusa 


Capak je rekao da i danas ima jako mnogo nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon prebolijevanja i trajanje te imunosti, što je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. 


- Ne znamo koliko traje zaštita nakon cijepljenja, ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni, imamo dokaza, ali to nije znanstveno utemeljeno, a što se više cijepimo, to ćemo više znati, dodao je. 


Osvrnuo se i na klasične epidemiološke mjere koje smo rano počeli primjenjivati, bili smo među prvim zemljama koje su uvele strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. 


- Lockdownom smo bolest suzbili na nulu, jako malo zemalja je to uspjelo. Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli smo da nećemo uvoditi policijske satove lockdownove i iako smo imali jedan težak period, dodao je. 


Nada se da ćemo dnevnom strategijom, koja se bazira na dnevnim procjenama, držati epidemiju pod kontrolom. 


Markotić: To je virus s bezbroj ili milijun lica 


Markotić je rekla kako su u posljednjih godinu puno naučili o brizi za bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid-bolnice, kako zaštititi pacijente od dodatnih infekcija, koju dijagnostiku primjenjivati. 


- To je virus s bezbroj ili milijun lica. Shvatilo se da je to ozbiljna bolest od koje se umire (...) Bolest je pokazala da ako se akutni dio bolesti može se staviti pod kontrolu, kod jednog broja ljudi ostat će kronične posljedice (...) Svatko onaj kome su dosadile mjere i cijela ova situacija, neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu. Nažalost, 13% onih koji su završili u bolnici kod nas su umrli jer je to i dalje ozbiljna bolest, rekla je


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!