Golema šteta za poljoprivrednike: poskupljenja hrane neizbježna

U Vukovarsko-srijemskoj županiji golema je šteta i na poljoprivrednim površinama. Oluje su mnoge usjeve sravnile sa zemljom pa na poljima njima neće biti suncokreta i kukuruza. Stradali su voćnjaci i vinogradi. Stanje je dodatno otežalo to što su neki stanovnici danima bili bez struje. Gubici će se dugo utvrđivati, no još će dulje trebati da se poljoprivrednici od njih oporave. 

U nezapamćenom nevremenu Vitomir Sabadoš iz Mikluševaca jedva je spasio glavu. No, ne i pšenicu. Jer vjetar je odnio krov i natopio ovogodišnji urod. 

- Htio sam normalno uskladištiti malo pšenice, pričekati bolju cijenu, a ovo je ispalo kako je ispalo. I bit će kako će biti, ne znam ni ja, kaže nam. 

Mislili su ratari da će gubitke na pšenici i ječmu pokriti dobrim urodom kukuruza i suncokreta. Međutim...

- Nikad bolji, nikad ljepši nije bio nego ove godine, a od te ljepote nećemo imati ništa, govori nam Petar Markasović iz Svinjarevaca na polju punom uništenih suncokreta.

- Sve je porušeno. I ono što možda nije puklo, izvaljeno je kompletno s korijenom iz zemlje, tako da tu neće biti ništa. Jedino što ljudi mogu sad napraviti, ako se što da spasiti, ali, jednostavno, ići će se u tanjuranje, kaže Josip Poljak iz Lovasa.

- Nama je najveći problem što su štete u našem području, u općini Tompojevci, na jarim kulturama 90 do 100%, kaže Bernard Kalac.

Sada strahuju da ni preostalu stoku neće čime imati nahraniti. A svinje ne mogu ni prodati.  

- Problem je prvo svinjska kuga jer imam 1450 komada. Dosad je bilo sve u redu, ali nikako da te svinje idu van. Oni su sad sigurno 130 kg. Svaki dan jedu sve više i više i razvaljuju mi farmu, kaže Ivan Lajko iz Tompojevaca. 

Štetu utvrđuje i obitelj Delić iz Babine Grede. Moraju popraviti farmu, ali i nadoknaditi gubitke.

- Mlijeko smo par dana bacali, tri-četiri dana nije bilo struje i bacali smo. Nije mljekara ni dolazila. Ja njima ne zamjeram, normalno kad ne možeš sačuvati mlijeko, kaže Ivan Delić. 

Obišli smo i vinogradare koji su uspjeli sačuvati lozu od najopasnije bolesti - plamenjače, ali ne i od oluje. Na čak 10 hektara betonski stupovi i trsovi sravnjeni su sa zemljom. 

- Na ovoj površini bilo bi sigurno najmanje 100 tona grožđa, tako da smo tu očekivali ove godine da napokon i u vinogradarstvu, nakon dugog niza godina, nešto i mi zaradimo, kaže upravitelj PZ-a Lovas Zdenko Bistrović. 

Dolazimo do još jednog nasada kojemu spasa nema. Stabla su oštećena, a šljive na zemlji. 

- Bavim se i ratarstvom, i voćarstvom, i vinogradarstvom. Ova godina je specifična po tome što ni na jednoj kulturi nećemo imati nikakvu zaradu, kaže Mladen Pavić iz Opatovca. 

Pa će teško dalje sami. Naime, moraju obnoviti domove, gospodarstva, a neće zaraditi ni od svojih kultura. 

- Cijene su išle dolje za 50%, potražnje još manje ima, nitko nije baš previše zainteresiran za robu, kaže Markasović. 

- Jednostavno malo očekujemo pomoć i države. Možda da nam i s tim potporama, poticajima nešto unaprijed daju da krenemo s novom proizvodnjom, kaže Bistrović. 

Od jeseni tako strahuju i poljoprivrednici i građani. Ratari jer je pred njima neizvjesna sjetva. A kupci zbog poskupljenja kojeg će, čini se već sad, zasigurno biti.