Agenda: Nafta je geopolitičko oružje i tako će biti još dugo

Dok se nastavljaju ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini, uz velika ljudska stradanja, postavlja se pitanje kako će oni utjecati na cijene nafte. Emisija Agenda donosi pregled utjecaja ratova na cijene energenata uz komentar konzultanta Jasminka Umičevića.

Svaki sukob na Bliskom istoku, aktualni pogotovo, izaziva zabrinutost zbog moguće ekslacije, što bi pak moglo izavati poremećaje u opskrbi naftom, odnosno novu naftnu krizu. Cijene nafte na svjetskom tržištu rastu drugi tjedan zaredom i osciliraju ovisno o vijestima s Bliskog istoka.

- Rat se vodi na dva fronta i pitanje je što će se dogoditi s izraelskom kopnenom ofenzivom te kakav će biti utjecaj na cijenu nafte. To su pitanja bez odgovora, ali danas na Bliskom istoku, za razliku od Jomkipurskog rata 1973. - mnogo zemalja očajnički žele izbjeći eskalaciju velikih razmjera, smatra njemački analitičar tržišta kapitala Robert Halver.

Jomkipurski rat podignuo cijenu nafte 70%

Prva naftna kriza koja je izazvala ozbiljne posljedice izbila je nakon Jomkipurskog rata, kada je koalicija arapskih država predvođenih Sirijom i Egiptom napala Izrael i zamalo ga porazila. U jesen '73. zemlje izvoznice nafte namjerno su smanjile proizvodnju za oko pet posto i cijena je za nekoliko dana porasla za 70 posto. Svaki novi sukob na Bliskom istoku u pravilu je donosio povećanje cijene nafte.

- Nismo mađioničari. Ne možemo dokučiti što će se sutra dogoditi s tržištem nafte, a da ne govorim o tome što se može dogoditi sljedeće godine ili za šest mjeseci. Stoga smo predani stabilnosti i njenoj održivosti. Ona je za nas temelj, tvrdi ministar financija Saudijske Arabije Abdulaziz Bin Salman.

Povratak Venezuele na svjetsko tržište?

Na cijenu nafte utjecala je i najava SAD-a da će ublažiti sankcije Venezueli i omogućiti joj povratak na svjetsko tržište. Washington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije s venezuelskim energetskim sektorom nakon dogovora vlade u Caracasu i oporbe o izborima sljedeće godine.

Tržišta je pogotovo umirila tvrdnja OPEC-a, Organizacije zemalja-izvoznica nafte, kojem je glavni cilj ujednačiti naftne politike, da ne planira odmah poduzimati korake nakon poziva Irana na naftni embargo protiv Izraela. OPEC i Rusija, na koje otpada 40 posto svjetske proizvodnje, smanjili su proizvodnju nafte za 1 posto globalne potražnje do kraja godine kako bi profitirali od porasta cijene.

OPEC i Rusija drže 40% tržišta - smanjili proizvodnju za 1%

- Rusija je odgovoran izvoznik. Pridajemo veliku važnost produbljivanju suradnje između zemalja proizvođača nafte u formatu OPEC+ čiji vodeći proizvođači nafte ne podliježu vanjskom pritisku. Ova linija omogućuje stabilizaciju svjetskih tržišta, naročito u kontekstu zapadnih manipulacija oko cijene, tvrdi zamjenik glasnogovornika ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksej Zajcev.

EU smanjila uzvoz ruske nafte za 90 posto 

Prije napada na Ukrajinu više od pola ruskog izvoza nafte završavalo je na tržištu Europske unije na kojem je nakon uvođenja sankcija izvoz ruske nafte i naftnih derivata smanjen za 90 posto; rusku naftu još uvoze Češka, Slovačka i Mađarska. Unija je također zabranila uvoz ruske nafte brodovima te joj zajedno sa zemljama G7 ograničila cijenu na 60 dolara, što znači da, primjerice, brodarske tvrtke iz EU-a ne smiju prevoziti rusku naftu u Afriku ako ona premašuje 60 dolara.

Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders tvrdi kako razlika u cijeni nafte i sankcije lišavaju Rusiju njezinih uobičajenih izvora prihoda za financiranje rata.

Rusku naftu po svijetu vozi 'flota duhova'

Rusija ipak nije znatnije smanjila proizvodnju i izvoz nafte i čini se da zasad uspijeva zaobići zapadne sankcije. Iako nema dovoljno veliku vlastitu tankersku flotu, uspjela je skupiti veliki broj tankera, na zapadu poznatih kao "flota duhova".

O njima se praktički ne zna ništa, ni o stanju ni o podrijetlu. Profesorica pomorskog prometa na Tehničkom sveučilištu u Talinu Ulla Tapaninen smatra kako je takvih tankera prošlog proljeća bilo između 500 i tisuću, a da ih danas prema nekim procjenama ima i do 2 tisuće.

Oko 90 posto sirove ruske nafte odlazi u Kinu i Indiju

Zatvaranje europskog tržišta natjeralo je Rusiju da se okrene mnogoljudnoj Kini. U srpnju je Peking, koji širi mrežu rafinerija, uvezao rekordnu količinu ruske nafte, a u prvih 7 mjeseci ove godine povećao je uvoz iz Rusije za 25 posto, pa je Rusija time postala najveći dobavljač sirove nafte na kineskom tržištu.

Uspjela je i drastično povećati izvoz u Indiju, na koju sada otpada 38 posto ruskog izvoza morskim putem. Tako Azija sada kupuje polovinu svih ruskih naftnih proizvoda, a 90 posto sirove ruske nafte odlazi u Kinu i Indiju.

Putin: Znamo zašto se ovo događa, nije prvi put

- Znamo zašto se ovo događa vezano uz cijene nafte. Znali smo i što će biti sljedeće, nije prvi put da se to događa. Cijene rastu, pa tvrtke žele maksimizirati profit izvozom - sve je jasno, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Pod europskim sankcijama ipak nije ruski plin. Europska unija je prije rata uvozila više od 40 posto plina iz Rusije, ali nakon diverzije na plinovode Sjeverni tok 1 i 2, uvoz ruskog plina smanjen je na svega 12 posto, a glavni izvoznici na tržištu Europske unije postali su Norveška i Sjedinjene Države.

EU za 40 posto povećao uvoz ukapljenog plina iz Rusije

Dok su zemlje Europske unije na trećinu smanjile uvoz ruskog plina putem plinovoda, za 40 posto su povećale uvoz ukapljenog plina iz Rusije. U prvih šest mjeseci ove godine kupile su 13 milijardi kubnih metara ruskog LNG-a, što je pola ukupnog ruskog izvoza ukapljenog plina, od toga naviše Španjolska i Belgija.

- I dalje vidimo da rusko gospodarstvo nije toliko pogođeno koliko se očekivalo. Naše sankcije nisu tako učinkovite kao što smo mislili da će biti, izjavila je belgijska zastupnica Europskog parlamenta Kathleen Van Brempt.

Europa ulazi u zimu s punim skladištima plina. Ali po kojoj cijeni?

Kapacitet LNG terminala u EU-u procjenjuje se na 157 milijardi kubnih metara godišnje, što je približno 40% ukupnih potreba.

Europa ulazi u zimu s punim skladištima plina, čemu je doprinijelo toplo vrijeme i uspješna nabava, ali po kojoj cijeni, to je druga priča. Tome je pridionio i naš LNG terminal u Omišlju na Krku, čiji bi kapacitet za dvije godine trebao biti udvostručen.

Energetski konzultant Jasminko Umičević govorio je o cijeni nafte. Naglasio je kako tržište još uvijek ne zna što se događa vezano za sukob Izraela i Hamasa.

- Cijena nafte je u tri dana pala za pet dolara. Na cijenu utječe to što je prije nekoliko dana pušteno nekoliko taoca. Tržište reagira i na takve stvari. Ne znamo hoće li Izrael ući kopnenom vojskom i pojačati bombardiranje i kakve će biti reakcije. Mogu biti minimalne, ali mogu biti i jako opasne, rekao je.

OPEC, klasični kartel koji manipulira tržištem

Za OPEC je rekao kako je klasični kartel koji se organizirao i dogovorio da manipulira tržištem.

- Kad mislimo da nam je cijena nafte preniska, onda ćemo smanjiti proizvodnju. Manjak na tržištu dovodi do povećanja cijena. To su relativno uspješno radili. To je jedan kartel koji je imao svoje uspone i padove u snazi i sad je posebno jak unazad nekoliko godina. Zemlje OPEC-a približili su se s još neki zemljama proizvođačima koje nisu članice OPEC-a, među kojima je glavna Rusija. To je OPEC plus. Oni danas u ovisnosti od količina prodaje, proizvode oko 60 posto svjetske nafte. Imate ogromnu snagu i moć utjecaja s tim postotkom, na potrošače, ali i na one koji su potencijalni konkurenti. Tu leži uzrok sadašnjeg napada i borbi između Hamasa i Izraela. Neke od članica OPEC-a nemaju interes da dođe do sklapanja mira, rekao je. 

"Amerika nema više toliki utjecaj"

Umičević je naglasio kako Amerika nema više toliki utjecaj kao svjetski policajac.

- Jedan od glavnih razloga je taj što su danas zemlje OPEC-a bogate zemlje. Jedne od najbogatijih zemalja u svijetu. Veliki proizvođači nafte i zemlje koje su se razvile u međuvremenu, dodao je.

"Najveći zagađivači su proizvođači nafte"

Istaknuo je kako nafta nije jednako bitna kao prije, ali je strateški glavno geopolitičko oružje i tako će biti još dugo godina.

- Ono što će utjecati na smanjenje cijena nafte je količina proizvodnje nafte i korištenja nafte. U Europi imamo posebnu situaciju - zelena tranzicija. Kad pogledamo s druge strane, najveći zagađivači su proizvođači nafte. Oni ostvaruju najveći profit.Teško je pomiriti ta dva utjecaja. Smanjenje potrošnje nafte donosi manju zaradu. Svjetlo na kraju tunela su električni automobili, rekao je.

Skladišta plinom napunjena su u Europskoj uniji do maksimuma.

- To sad izgleda dobro. Postoji opasnost od iskakanja. Jedno od iskakanja moguće je zbog proširenja sukoba na Bliskom istoku, rekao je Umičević.