Guterres: Ovako više ne može!; Izrael mu odgovorio

U New Yorku je počela glavna rasprava 79. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda - koja će okupiti više od 140 svjetskih čelnika vlada i šefova država. Tema ove godine je zajedničko djelovanje za unapređenje mira, održivog razvoja i ljudskog dostojanstva za sadašnje i buduće generacije. Glavne teme bit će ratovi u Gazi, Ukrajini, Sudanu kao i moguća daljnja eskalacija rata na Bliskom istoku. 

Svijet više ovako ne može, upozorio je na otvaranju glavni tajnik UN-a Antonio Guterres navodeći sve dublje geopolitičke podjele, ratove kojima se ne nazire kraj, klimatske promjene. Upozorio je da čovječanstvo ide prema nezamislivom - neodrživom svijetu.

Guterres upozorava da ratovi u Ukrajini i Gazi ne posustaju. Brzina i razmjeri ubijanja i razaranja u toj palestinskoj enklavi ne sliče ničemu što je dosad vidio.

- Rat u Ukrajini širi se bez naznaka popuštanja. Civili plaćaju cijenu sve većim brojem žrtava, uništenim životima i zajednicama. Vrijeme je za pravedan mir, na temelju Povelje UN-a o međunarodnom pravu. Gaza je noćna mora koja će sa sobom povući cijelu regiju. Svijet si ne može priuštiti da Libanon postane još jedna Gaza, naglašava Guterres.

Guterres je upozorio da je "Libanon na rubu kolapsa".

- Gaza je noćna mora koja prijeti da povuče cijelu regiju u kaos, izraelski narod i cijeli svijet ne smiju dopustiti da Libanon postane još jedna Gaza. Svi bismo trebali biti uznemireni ovom eskalacijom. Libanon je na rubu kolapsa, rekao je šef UN-a.

Izrael optužio Guterresa da ne čini ništa da spriječi napade Hezbolaha

Izrael je optužio glavnog tajnika UN-a da ništa ne čini kako bi "spriječio napade Hezbolaha" na njegov teritorij, nakon što je Antonio Guterres usporedio rat Izraela protiv Hamasa u Gazi s "neprekidnom noćnom morom" koja prijeti da će odvesti i Libanon u kaos.

- Noćna mora o kojoj govorite je realnost. Ta realnost je da je Hezbolah uzeo Libanon za taoca i da UN ne prepoznaje ono što (Hezbolah) radi i ne ispunjava više svoje temeljne zadaće: spriječiti napade Hezbolaha i tražiti provedbu rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti kojom je okončan rat između Izraela i libanonskog šijitskog pokreta 2006., napisao je na X-u izraelski ministar obrane Yoav Gallant.

Posljednji put za govornicu kao američki predsjednik izašao je Joe Biden. Unatoč tomu što je na prekretnici, Biden tvrdi da još ima nade. Naša budućnost ovisi o izboru koji danas donesemo. Izrazio je punu potporu Ukrajini. Pozvao je na oslobađanje talaca i prekid rata u Gazi. Smatra da se širi sukob između Libanona i Izraela još može spriječiti diplomacijom. Osvrnuo se i na svoj odlazak iz svijeta politike.

Koliko god volim ovaj posao, više volim svoju zemlju. Odlučio sam da je nakon 50 godina javne službe došlo vrijeme da novi naraštaj povede moju zemlju naprijed... Budućnost pripada onima koji oslobode puni potencijal ljudi da slobodno dišu, slobodno razmišljaju, budu inovativni, da se obrazuju, žive i vole otvoreno bez straha. To je duša demokracije, govori Joe Biden, američki predsjednik.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je na stvaranje "saveza čovječanstva" kako bi se zaustavio genocid u pojasu Gaze. Zapitao je zašto UN čeka i ne čini ništa da bi zaustavio masakr koji uvlači cijeli Bliski istok u rat.

Brazil i Kina izradili su plan od šest točaka za početak mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, tvrdi brazilski predsjednik, no nije iznosio detalje. Zatražio je hitnu reformu Ujedinjenih naroda. Upozorio je da UN ne čini ono što bi trebao - predstavljati svijet i zaustavljati ratove. Umjesto na oružje, novac se može trošiti za borbu protiv siromaštva i klimatskih promjena, dodao je.  

- Budućnost naše regije prije svega leži u izgradnji održive, učinkovite države koja se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije. Ona koja nije zastrašena pojedincima, korporacijama ili digitalnim platformama koje misle da su iznad zakona. Sloboda je prva žrtva. Važni elementi suvereniteta uključuju pravo na donošenje zakona, presuđivanje u sporovima i provođenje pravila unutar svog teritorija, uključujući digitalno okruženje, ističe Luiz Inacio Lula Da Silva, brazilski predsjednik.

Očekuje se da će čelnici idućih dana u moru tema raspravljati i o ratu u Sudanu i velikoj humanitarnoj krizi, te pokušati pronaći način za pomoć Haitiju u borbi protiv nasilja bandi te za jačanje prava žena u Afganistanu.