Kotarski o krizi u Sudanu: Ruski utjecaj raste; Afrika dolazi u žarište sukoba

Zbog teških unutarnjih sukoba u Sudanu i borbe za vlast - ta zemlja na sjeveroistoku Afrike proživljava nasilje i humanitarnu katastrofu. Od početka rata u travnju - četiri milijuna ljudi raseljeno je u samom Sudanu, više od milijun izbjeglo je u susjedne zemlje.

Do sada je život izgubilo oko četiri tisuće ljudi. Strašna stvarnost posebno pogađa djecu. Do hrane je vrlo teško doći. Gladuje ih već osam milijuna. Čelnici dvadeset UN-ovih agencija i drugih humanitarnih organizacija nisu zadovoljni odgovorom međunarodne zajednice na sudansku krizu. 

Kotarski: Još uvijek neće doći do mira 

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Kristijan Kotarski rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako ne vjeruje da će uskoro u Sudanu doći do trajnog mira s obzirom na to da je Sudan država koja ima bogatu tradiciju državnih udara.

Sudan je zapravo država koja je imala najviše državnih udara.

- Država koja je doživjela cijepanje, Južni Sudan je nova država na svjetskoj političkoj karti, a neke su naznake da bi možda mogla nastati treća država Darfur, regija u kojoj je trajala pobuna već nekoliko godina, poručio je.

Trenutni dvojac, koji su ključni protagonisti trenutačnog okršaja, zapravo su godinama predsjedniku Bashiru služili kao represivni aparat, koji je naravno držao stanovništvo pod kontrolom i sprječavao njihove demokratske težnje i ostvarenje niza određenih prava.

Riječ je o tempiranoj bombi

Sudan je država koja je također rascjepkana u etničkom i religijskom smislu. Postoji arapsko stanovništvo, arapskih korijena i crno stanovništvo.

Ondje su kršćani, ali i muslimani, pa zapravo riječ je o tempiranoj bombi, a tomu ne pomaže angažman vanjskih sila, odnosno Rusije.

- Imali smo slučaj nekoliko državnih udara zapravo u proteklih nekoliko godina. Mali, Burkina Faso, sad posljednji je bio Niger, gdje se spominje da su veliku ulogu imali upravo Rusija i skupina Wagner, poručio je Kotarski.

Raste ruski utjecaj 

Ruski utjecaj u Sudanu raste.

- Radi se o utjecaju koji je rastao paralelno s time kako je slabio francuski utjecaj i naravno francuski neuspjeh u borbi protiv pobunjeničkih skupina, džihadističkih skupina u toj regiji koja je iznimno trusna, koja ima problema s dostupnošću pitke vode, demografski bum, stopa fertiliteta po ženi reproduktivne dobi je šestero djece, najviše na svijetu i nije se to znatno smanjilo u posljednjih pedeset godina. Rusija je zapravo shvatila priliku da poveća svoj utjecaj, da popuni taj vakuum, a pogotovo nakon agresije na Ukrajinu, Rusija je zapravo shvatila da može igrati na kartu slabljenja odnosno stvaranja kaosa, bolje rečeno stvaranja kaosa u tom dijelu svijeta kako bi skretala pozornost Europske unije i njezinih resursa na nova krizna žarišta i kako bi se smanjila fokusiranost Europske unije na konflikt u Ukrajini, istaknuo je Kotarski. 

Afrika opet dolazi u žarište gdje će se za prevlast boriti velike sile

Skupina Wagner je tim autokratskim režimima i vojnim huntama pružala vojne obuke, sigurnost. Zauzvrat su dobivali upravljanje rudnicima zlata, urana, mangana, fosfora, željeza i zapravo radilo se u trgovini.

- Mi vama dajemo represivni aparat, vi nama dajete resurse i naravno, nakon ove pobude Prigožina protiv Putina, dodao je.

Kotarski je kazao kako Afrika opet dolazi u žarište u kojem će se za prevlast boriti velike sile.

- Mislim, ne vidimo samo tu angažman velikih sila kao što je Rusija, Kina, Francuska kao bivša kolonijalna sila. SAD također, koji je isto tu prisutan i s Francuzima je godinama provodio tu protuterorističku borbu. Ali vidimo zanimljivu ulogu novih regionalnih sila. Indija, Nigerija, Turska. Dakle, jednostavno imate sile srednje snage, kako se to kaže u teoriji međunarodnih odnosa, koje naravno u tom vakuumu pokušavaju doći do pojačanog utjecaja. Ja bih skrenuo pozornost na Nigeriju, koja se želi nametnuti kao novi regionalni hegemon u zapadnoj i središnjoj Africi. U kontekstu ovog vojnog puča u Nigeru, koji je iznimno bitan za Europsku uniju, za opskrbu energijom, za uran, za migracijske tokove, naglasio je.

Nigerija zapravo je dala ultimatum vojnoj hunti u Nigeru, ako se ne povuče i puste predsjednika koji je demokratski izabran na slobodu.

- Da će zapravo koalicija koju predvodi Nigerija izvesti invaziju na Niger, s kojim, naravno, Nigerija graniči. Ali je veoma zanimljivo vidjeti reperkusije toga i hoće li se to dogoditi, jer ove države koje su imale isto vojne pučeve, potpomognute Wagnerom i Rusijom, Mali, Burkina Faso, rekli su da će priskočiti u pomoć hunti u Nigeru. I tu se onda javlja jedan potencijal, ne daj Bože, da se to ostvari interdržavnih sukoba između različitih država. Ne više pobunjenika unutar nekih država i vojna hunta svrgne s vlasti demokratski izabranu vladu, već naprosto, evo, mogućnost interdržavnih okršaja. Dakle, vrlo potencijalno nestabilno razdoblje je pred nama, zaključio je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Kristijan Kotarski. 

Život se pretvorio u pakao

Život u glavnom gradu Sudana pretvorio se u pakao. Stanovnici Kartuma sve manje izlaze na ulice. Paravojne postrojbe siju strah - pljačkaju i napadaju civile.

Prekidi u isporuci struje i vode postali su uobičajeni. Mobilne mreže ne rade. Hrane je sve manje.

- Pomoć međunarodne zajednice iznimno nam je važna, jer nam je potrebno baš sve, od osnovnih namirnica do lijekova. Hitno nam trebaju zalihe, rekao je stanovnik Kartuma Mohamed Hussein.

U glavnom gradu više se ne održavaju sprovodi. Do groblja se ne može. Tijela ubijenih ostaju na ulicama i trunu, a neka se ukopavaju u neoznačene grobove.

- Ne sjećam se gdje je točno pokopan moj susjed, sve je obavljeno prilično brzo i nije bilo prilike da se ostavi bila kakva oznaka na mjestu ukopa, kazao je stanovnik Kartuma Awad El-Zubeer.

U strahu za vlastiti život, Sudanci bježe iz svoje zemlje. Najviše njih, 377 tisuća, pobjeglo je u susjedni Čad. Granicu prelaze pješke, ili na konjskim zapregama, bez mnogo stvari.

- Sve su nas zlostavljali, bilo je silovanja i premlaćivanja, tukli su i ubijali djecu i mlade. Nismo se mogli odmoriti ni danju ni noću, nismo imali mira, dodala je izbjeglica iz Sudana u Čadu Khamisa. 

Uništena država i milijuni ljudi u izbjeglištvu

Sukob koji se već naziva i građanskim ratom, počeo je prije četiri mjeseca. S jedne strane je sudanska vojska, a s druge paravojna skupina poznata kao Snage za brzu podršku. Obje frakcije zajedno su vladale Sudanom još od 2019., kada su zbacile bivšeg vladara al-Bashira.

Sukob je počeo jer se nisu mogli dogovoriti kako s vojne prijeći na civilnu vlast i uspostaviti demokraciju.

- Kako možete donijeti demokraciju kada činite ratne zločine, dogodili su se u svakom dijelu zemlje u koji su došli pobunjenici, poručio je zapovjednik sudanskih oružanih snaga general Abdel Fattah Burhan.

- Naša poruka za braću u sudanskim oružanim snagama je - ako želite brzo završiti rat, onda se mora dogoditi promjena u vodstvu. Smijenite ih, dodao je vođa Snaga za brzu podršku Mohamed Hamdan Dagalo.

U područjima gdje traju sukobi zatvorene su dvije trećine bolnica. Šire se zarazne bolesti - ospice, malarija i denga groznica.

- Više od 40 posto stanovništva suočeno je s gladi i trećina djece mlađe od pet godina kronično je pothranjena, zbog čega su još podložnija bolestima. Ospice i pothranjenost znače smrtnu presudu za djecu mlađu od pet godina, istaknula je glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Harris.

Sukobljene strane pokazale su spremnost na pregovore uz posrednike, međutim za sada bez ikakvih opipljivih rezultata. Ono što su do sada ostvarili je uništena država i milijuni ljudi u izbjeglištvu.