U mreži Prvog: Je li EU uspješan u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu?

Je li Europska unija uspješna u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu? Koliko je Unija trenutačno jedinstvena? Zbog pokolja u Buči Macron traži nove sankcije Rusiji - koliko su one vjerojatne? Može li EU prestati biti ovisan o ruskom plinu? O tome su u emisiji "U mreži Prvog" govorili europarlamentarci Tonino Picula i Karlo Ressler te politolog s Instituta za migracije i narodnosti Anđelko Milardović.  

Picula: Postignuta jedna vrsta političke koherencije 

Na pitanje kako ocjenjuje trenutačnu situaciju u Ukrajini, Picula je rekao da mu se čini da jedna vrsta koherencije unutar EU-a samo raste, bez obzira na eventualne rasprave oko toga koliko sam EU može ostati koherentan, budući da se našao u izrazito premijernoj situaciji - nikada prije blok od 20 država nije zajednički reagirao na ovakvu agresiju jedne zemlje na drugu.

- Sigurno je da Rusija predstavlja nekoga tko igra vrlo važnu ulogu na međunarodnoj sceni, rekao je.

Picula kaže da se sada razmišlja o uvođenju petog paketa sankcija Moskvi, što govori da je ipak postignuta jedna vrsta političke koherencije koja dopušta da vidimo prve rezultate uvedenih sankcija. 

Ressler: Ovo je povijesna prekretnica za Europu 

Ressler je rekao da je ovo povijesna prekretnica za Europu, ali i civilizacijski test na kojemu se testira naš odgovor narodu koji se našao u sličnoj situaciji kao i mi 90-ih.

- 24. veljače će ostati upisan u cijeloj europskoj povijesti kao trenutak koji je testirao naše zajedništvo i našu spremnost da brzo odgovorimo i pomognemo ukrajinskom narodu, rekao je.

Činjenica da nisu pokleknuli u prvih 6 tjedana ruske agresije jedan je od pokazatelja da je pomoć cijelog Zapada velika, snažna i konkretna i s njom možemo biti zadovoljni.

- To jedinstvo će biti dodatno testirano u tjednima koji su pred nama i ključno je da ostanemo jedinstveni i na području vojne, humanitarne i logističke pomoći, rekao je.

Vjeruje da možemo biti uspješni, to je ogroman, civilizacijski test suočavanja EU-a s ovakvim situacijama. 

Milardović: Rusija je mislila da Europa neće biti toliko jedinstvena 

Milardović kaže da će svatko morati izračunati koristi i štete od svrstavanja uz Ukrajinu, smatra da je veća korist biti uz Ukrajinu u civilizacijskom smislu.

- Civilizacijsko je pitanje da se zadrži kakav-takav red u međunarodnim političkim odnosima jer je bolji poredak koji će se temeljiti na pravu, a ne na sili. Ovo je ekstremni politički realizam (...) i treba ga zaustaviti da to ponašanje u međunarodnim političkim odnosima ne bi postalo novo pravilo. Onda smo u zoni čistog međunarodnopolitičkog barbarstva, rekao je.

Ako se to ne zaustavi, kaže, onda će to biti neki primjer nekoj drugoj državi i umjesto minimalnog reda, ući ćemo u barbarsko stanje.

Smatra i da je Rusija mislila da Europa neće biti toliko jedinstvena, računali su na "pukotine" i aktere koje je Kremlj godinama financirao na različite načine. U jednom trenutku je došlo do svrstavanja na stranu Ukrajine, dodaje, i to je bio jedini racionalan način, u etičkom smislu.

Picula o odnosu EU-a i Rusije 

Picula je rekao da dosta čelnika unutar EU-a propitkuje ukupnu politiku ne samo EU-a kao bloka, nego i pojedinih ključnih članica koje su dovele do toga da Putin razmišlja o političkoj i vojnoj ekspanziji u susjedstvu. Vidimo od strane prozvanih čelnika, poput primjerice njemačkog predsjednika, rekao je Picula, jednu vrstu priznanja da je pogriješio što je krivo procijenio prave Putinove namjere - očekivao je da će poboljšanje ekonomske suradnje s Rusijom postupno dovesti do sve kvalitetnije suradnje Moskve i EU-a.

- Središnje pitanje je kako dalje. Možemo razgovarati o greškama u prošlosti, ali u vremenima kada je EU usvojio važan dokument - strateški kompas koji predstavlja jedinstvo i koherentan pogled na sigurnosnu procjenu svog okruženja i kapaciteta da se poboljšaju, agresija na Ukrajinu je na neki način medij u kojemu se može graditi nova vrsta europske sposobnosti da bude bolji i utjecajniji igrač na geopolitičkoj sceni, rekao je.

Naglasio je kako je došlo do pune svijesti da se ovisnost o ruskim energetskim proizvodima mora smanjiti i da se europska tranzicija prema drugim izvorima energije mora nastaviti.

- Bit će dosta problema, ali bez političke volje da se prekine s očito lošom praksom, bez tog prekida nećemo moći govoriti o pravoj alternativi za EU, dodao je. 

Ressler o sankcijama 

Ressler je rekao da kod svakih sankcija postoji dvostruki aspekt.

- Sve sankcije, prema svojoj svrsi, moraju imati veći negativan učinak prema drugoj strani nego što ima prema onome tko odlučuje da uvede sankcije, naglasio je.

Veće države, rekao je, žele imati nekakav kontakt i informaciju o tome što se događa.

- Ne trebamo imati nikakvih iluzija oko toga, ali glavni cilj nam mora biti vratiti mir u Ukrajinu, a ne uvući cijeli kontinent u rat, rekao je.

Jasno je, dodao je, da smo svi uključeni i nemao iluzija da neće imati utjecaja na sigurnosno okruženje cijele Europe. 

Milardović o posljedicama iseljavanja 

Milardović je govorio o dugoročnim posljedicama iseljavanja Ukrajinaca, rekao je da se jedan dio neće tako lako vratiti i zemlje primateljice moraju stvoriti uvjete za socijalnu integraciju izbjeglica na rok od 3, 5 ili više godina. Smatra da EU treba do kraja pokazati jedinstvo - što se manje kupuje energenata od Rusije, to će biti manja borbena sposobnost Rusije.

Picula o Vučićevoj pobjedi 

Picula je komentirao Vučićevu pobjedu u Srbiji, rekao je da bi bilo dobro da Srbija, BiH i Crna Gora imaju europsku perspektivu, no skeptičan je - čini mu se da će Vučićeva pobjeda značiti da se ništa neće promijeniti.

- Vučić se može mijenjati samo pod pritiskom, rekao je.

Dodao je da oporba u Srbiji mora jačati.

Ressler kaže da je ključno pitanje Srbije prema agresiji na Ukrajinu - pridružili su se rezoluciji UN-a, ali sada, nakon izbora ne bi trebalo biti kalkuliranja oko ovako važnog pitanja. Srbija se, smatra, mora odrediti tko su joj pravi partneri.