08:26 / 29.11.2021.

Autor: U mreži prvog/Hrvatski radio/HRT/I.H.

Petrović: Nismo detektirali omikron u Hrvatskoj, ali ne bi me iznenadilo da je već kod nas

Goranka Petrović

Goranka Petrović

Foto: U mreži Prvog / HRT

Koliku opasnost predstavlja omikron, nova varijanta koronavirusa koja je otkrivena u Južnoj Africi te se širi u sve više zemalja, hoće li uspjeti istisnuti deltu i uzrokovati nova ograničenja diljem svijeta, treba li ubrzati proces cijepljenja trećom i booster dozom, neke su od tema o kojima je bilo riječi u emisiji "U mreži Prvog". Gostovali su epidemiologinja iz HZJZ-a Goranka Petrović, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zoran Barušić i imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Bojan Polić.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je EU u utrci protiv vremena kada je riječ o cjelovitoj analizi nove varijante koronavirusa i da znanstvenicima treba dva do tri tjedna kako bi sagledali o kakvoj je varijanti riječ. Petrović je rekla da mi još nismo detektirali novi soj, što ne znači da nije prisutan u Hrvatskoj. Ne bi ju iznenadilo da je ova varijanta već i kod nas.

- Što nas podsjeća da trebamo što više sekvencionirati, kolege trebaju slati uzorke pozitivnih pacijenata. Ne bi me iznandilo da omikron stvarno jest kod nas, rekla je.

Smatra da nema razloga za ovakvu razinu panike, ali treba ju ozbiljno shvatiti jer se radio varijanti koja ima 30-ak mutacija. Istraživanja koja će znanstvenici provoditi sljedećih tjedan, dva dati će potpune podatke. Dobro je, smatra, da protuepidemijske mjere koje djeluju na sve varijante virusa, djeluju i na ovu varijantu virusa. 

"Trebamo biti oprezni, ali ne trebamo paničariti" 

WHO je rekao da ova varijanta ima rizik od pojave nove infekcije i moguće brže širenje, Polić smatra da trebamo biti oprezni, ali ne trebamo paničariti. Radi se, dodao je, o varijanti koja ima puno mutacija, nekoliko ih je zabrinjavajućih jer se nalaze na mjestima na kojima omogućuju brže širenje virusa. Još nemamo dovoljno informacija o virusu, dodao je, pa ne znamo da li se širi brže od delta soja, ne znamo ništa o virulenciji.

- Važno je da se ljudi cijepe i docijepe kako bi bili zaštićeni i od ove varijante, rekao je. 

"Borba za mjesto koga ćemo hospitalizirati prisutna na dnevnoj razini" 

Barušić
se osvrnuo na broj pacijenata u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", rekao je da je oni nemaju manje pacijenata, njihov broj je kontinuirano visok, priljev također.

- Borba za mjesto koga ćemo hospitalizirati je prisutna na dnevnoj razini, rekao je.

Objasnio je da u ovom četvrtom valu je hospitalizirano više mladih ljudi - na jedinici intenzivnog liječenja prosječna dob je 45 godina. Naglasio je da trebamo biti oprezni i ustrajati na cijepljenju.

O situaciji u Južnoafričkoj Republici 

Za slučajeve zaraze omikronom u Južnoj Africi kažu da su većinom mlađi ljudi koji nemaju ozbiljnije simptome. Barušić kaže da treba uzeti u obzir procijepljenost na afričkom kontinentu. Pod pretpostavkom da su više zahvaćeni mladi ljudi, kada bi se oni cijepili, smatra, možda bi se mogli nadati da bi klinička slika mogla biti blaža.

Petrović je naglasila da je procijepljenost u Južnoafričkoj republici oko 24%, njihova dobna struktura je značajno različita od naše - oni imaju gotovo 30% stanovništva mlađeg od 15 godina, a svega 5% je osoba starijih od 65 godina. Samim time, dodaje, imaju manji rizik za razvijanje težeg oblika bolesti.

- Mi na temelju ovih vrlo oskudnih informacija ne možemo sada razlučiti u kojoj mjeri se to odnosi na samu biologiju virusa, a u kojoj mjeri na stanovništvo - na njegovo ponašanje, socijalne obrasce, u kojoj mjeri se provode epidemiološke mjere i slično, dodala je. 

Jak antivakserski pritisak 

Objasnila je da Južna Afrika ima dovoljno cjepiva da sve cijepi, ali je vrlo jak antivakserski pritisak.

- U ovoj situaciji je globalno zdravstveni sustav prenapregnut, teško se pronalaze novi smještajni kapaciteti, a zdravstveno osoblje, kojeg ionako manjka, je preiscrpljeno. Delta soj je poprilično iscrpio zdravstveni sustav, posebice kod nas, rekao je Barušić. 

O cijepljenju, trećoj dozi... 

Polić je objašnjavao zašto je važno cijepiti se i kako cjepivo djeluje na naš imunološki sustav.

- Svaki put kada se cijepimo mi stvaramo veću količinu memorijskih stanica koje nas, u doticaju sa stvarnom infekcijom, štite, rekao je.

Vjeruje da će docjepljivanje trećom dozom podići razinu imunosti i da će nas štititi i od novih varijanti, međutim, uvijek trebamo biti oprezni jer nikad se ne zna koliko je varijanta zaista promijenjena i treba li prilagoditi cijepljenje.

Što se tiče prijedloga EK da se trajanje COVID potvrde smanji s godinu dana na 9 mjeseci, Petrović je rekla da različite države imaju različit pristup u svojim preporukama, očekuje da će se u danima koji slijede države očitovati o tom prijedlogu.

Na pitanje hoće li nam trebati četvrta doza cjepiva, Polić kaže da ćemo to tek vidjeti, nije izvjesno.

- Nakon treće doze moramo vidjeti koliko traje imunitet - može se dogoditi da potraje duže, kaže.

Vjeruje da će nas ova treća doza štititi duže vrijeme. 

Klinička slika cijepljenih i necijepljenih 

Barušić se osvrnuo na težinu kliničke slike onih koji jesu i onih koji nisu cijepljeni.

- Oni koji su prošli primarni proces cijepljenja, oni ako se razbole, prema sadašnjim iskustvu, imaju daleko blaže kliničke slike nego oni koji nisu cijepljeni, rekao je.

Većina ih je, dodao je, asimptomatska. Ako se i razbole, imaju blaže kliničke slike i ostaju na razini kućnog liječenja. Samo mali dio onih koji su u potpunosti cijepljeni zahtijeva bolničko liječenje.

Antivakseri propitkuju koji lijekovi se koriste za liječenje, Barušić kaže da se zna što je preporučeno i što se smije koristiti za liječenje COVID pozitivnih osoba - postoje smjernice za liječenje, one se u određenim vremenskim intervalima revidiraju, sukladno novim dostignućima.

- Sve ono što nije sigurno za bolesnika, to nije jedna od terapijskih mogućnosti, uključujući i lijek Ivermektin, rekao je.

Barušić je naglasio da od dana do dana imamo nove spoznaje, nova iskustva, ne u samoj bolesti i njezinom ponašanju, već i u modalitetima liječenja. Vjeruje da imamo još puno toga za naučiti o ovoj bolesti, struka ide naprijed, kao i istraživanja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!