Domac: Nije ključ u Europi niti će Europa spasiti klimu

U egipatskom Sharm el Sheiku počeo je COP27 - UN-ova konferencija o klimi. Tema je zaokret od pregovaranja i planiranja prema akciji i praksi - kako potaknuti države ali i poduzetnike, lokalne samouprave da ispune obećano? 

O tome su u "U mreži Prvog" govorili posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu Julije Domac, voditeljica odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a Lidija Srnec i izvršna direktorica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF- Adria Nataša Kalauz. 

Srnec je rekla da je svjetska meteorološka organizacija objavila preliminarno izvješće za 2022. prema kojem je globalna temperatura porasla u 2022. za oko 1,15 °C.

- Prema izvješću, iako 2022. nije na samom vrhu, vrlo je vjerojatno da će posljednjih 8 godina biti među najtoplijih 8 godina otkako se mjerenja provode, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, rekla je.

Objasnila je da nam to govori da zagrijavanje postoji, ono i dalje ima uzlazni trend i situacija nije dobra. Sredozemlje je definirano kao tzv. hot spot, ugroženo područje koje se brže zagrijava, što uzrokuje i druge posljedice vezane uz porast globalne temperature mora. Za primjer je navela vrlo visoke temperature ljetos, imali smo nekoliko toplinskih valova, a posljedica su bili suša i češći požari.

Kalauz je govorila o trenutačnoj situaciji u svijetu te koliko su čovječanstvo te flora i fauna ugroženi klimatskim promjenama.

- Situacija nije dobra, ali takva je već dugi niz godina, tako da ovo nije nekakva izvanredna situacija. Na ove probleme upozorava se desetljećima, rekla je.

Ove godine WWF- Adria izdao je "living lanet report", riječ je o svojevrsnom inventaru stanja planeta, radi se svake 2 godine i smatra  najobuhvatnijim istraživanjem koje mjeri u kakvom je stanju populacija divljih životinja i općenito živog svijeta.

- Podaci su porazni. Smanjili smo populaciju svih vrsta za 69%. U svega 50 godina, koliko radimo ta mjerenja, uspjeli smo 2/3 svih populacija izbrisati. To ukazuje na nevjerojatno rapidan gubitak biološke raznolikosti na planetu i nevjerojatno invazivnu prisutnost čovjeka koji ulazi u prirodni habitat i nepovratno ga uništava, rekla je.

Domac je rekao da su energetska kriza i rat u Ukrajini doveli do svojevrsnog buđenja Europe i nekih država koje su shvatile da je ključ u energetskoj samodostatnosti i obnovljivim izvorima energije. Neke zemlje, dodao je, poput Portugala i Danske idu prema 100% obnovljivim izvorima energije.

- Nije ključ u Europi niti će Europa spasiti klimu. Ključ je u velikim onečišćivačima: Sjevernoj Americi, Rusiji, Kini, Indiji, Iranu. Uspjeh klimatske konferencije leži u tome hoće li se oni trgnuti i početi mijenjati ili ne. Europa je učinila svoj dio posla i pokazala dobrim primjerom kako treba raditi i Europa je na dobrom putu, dodao je.

Što se tiče očekivanja od konferencije, rekao je da su očekivanja velika, ali bila su velika od svake konferencije koja se održavala od 1992.

- Očekivanja su velika i ove godine jer je kriza velika, potrebe su velike, ali u ovako složenim geopolitičkim uvjetima, ovu konferenciju u startu prati veliki pesimizam i u ovom trenutku je teško vjerovati da će se jedna dramatična promjena dogoditi 2022., kada se nije dogodila svih ovih godina do sada, rekao je.

Živimo u doba disfunkcionalnosti, smatra te ističe da sve što vidimo oko sebe, upućuje nas na pesimističan scenarij.

Kalauz je rekla da neko izvjesno vrijeme većina ljudi smatra da su ovakve konferencije debatni klubovi. Osobno smatra da je dobro da takvih susreta ima, bolje da ih ima, nego da ih nema. Voljela bi vidjeti više djela nakon razgovora, sve je uglavnom limitirano.

- Imam priličnu dozu opreza. Najveći izazov u svijetu su ti veliki koji najviše doprinose klimatskom izazovu, oni su najmanje skloni promjenama, smatra.

Ističe da nije pitanje borbe protiv kapitala, smatra da je pitanje jesmo li sazreli za jednu drukčiju paradigmu razvoja.

- Dokle god se temeljna paradigma razvoja isključivo fokusira na povećanje BDP-a, veću potrošnju, stalno poticanje potrošnje, ako je to jedino mjerilo uspjeha, onda je teško očekivati neke radikalne promjene, rekla je.

Na pitanje koliko će teže biti ostvariti prilike za borbu protiv zagrijavanja Zemlje, uz rat i energetsku krizu, Srnec je rekla da se moramo početi prilagođavati, a to nije lako, moramo mijenjati način dobivanja i korištenja energije.

- Hrvatska ima velike potencijale u solarnoj energiji, vjetrovnoj energiji, potencijali su veliki i Hrvatska može postići velik uspjeh. Tu je potrebna politička volja, smatra.

Među najugroženijim zemljama, dodala je, uz Sredozemlje, male su otočne države u Pacifiku koje ne utječu mnogo na zagađenje, ali one najviše stradaju.

- Moramo naći načina kako pridonijeti smanjenju stakleničkih plinova. Trebamo naći brže i efikasnije načine kako se prilagoditi posljedicama, jer klimatske promjene su tu, one se već događaju i svjedoci smo njihovih posljedica. Moramo se adaptirati, rekla je.

Domac se osvrnuo na konferenciju u Glasgowu, gdje se kao glavni cilj spomenulo smanjenje korištenja ugljena, a danas se, zbog energetske krize, Njemačka okrenula korištenju fosilnih goriva. Rekao je da trenutačno vlada krizna situacija u Njemačkoj i Europi, no nisu se okrenule od zelenog smjera.

- Ovo je devijacija, što se događa ove godine, no neće se dogoditi renesansa ugljena u Europi. Ključ nije da Europa ili zemlje poput Hrvatske smanjuju znatno svoje emisije, ključ je u velikim onečišćivačima i ondje se trebaju dogoditi promjene, ističe. 

Šteta koja nastaje nakon klimatskih promjena, kaže Domac, ponovno se događa u središnjem dijelu zemaljske kugle i sve se svodi na globalnu pravednost koja se ne događa, ne živimo u svijetu koji je pravedan i tu je ključ problema.