Klimatske promjene uzrokuju i migracije ljudi

Klimatske promjene sve više utječu na život ljudi diljem svijeta, a uzrokuju i oblik migracija o kojem se sve češće govori. Pretpostavlja se da bi za 20 ili 30 godina na Zemlji mogla biti gotovo milijarda i pol stanovnika koje će promjena klime prisiliti da potraže novo mjesto za život.

Dramatične su promjene s kojima se suočava naš planet. Prirodni procesi ubrzavaju se čovjekovim djelovanjem.

- U supsaharskim područjima veliki manjak oborina u zadnjih 20-30 godina, koje je inače jako sušno područje, onda izostanak naprimjer monsunskih oborina koje su najčešće vezane za suptropska područja kao što je područje Indije, ističe dr. sc. Krešo Pandžić, pročelnik Sekcije za klimu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a.

U tim područjima sve češće ponestaje hrane, pa se stanovnici sele u potrazi za boljim uvjetima života.

- Ako su ljudi gladni, nemaju resurse, onda se sukobljavaju, onda rat opet proizvodi prisilne migracije i dolazi do ispreplitanja migracija pod utjecajem rata i pod utjecajem klimatskih promjena, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije prof. dr. sc. Anđelko Milardović.

Klimatske promjene mogu mijenjati i državne granice. Posebno se to odnosi na otočne države zbog podizanja razine mora.

- Dolazi do upitnih suverenosti tih država kako dolazi i koja će biti sudbina tih naroda koji na njiima žive, ali naravno i resursa. Od vodnih resursa koji postaju upitni pogotovo s toplijom klimom oko kojih se oko Sudana i Egipta i nekih država se vode sukobi, oko jezera Čad se vode sukobi i takve stvari, kaže doc. dr. sc. Borna Zgurić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog sve sušnijih i toplijih ljeta u našoj zemlji, u srpnju i kolovozu moglo bi biti manje turista. S druge strane - sezona bi se mogla produljiti na proljeće i jesen. Stanovnike naše obale na migriranje bi mogao prisiliti porast razine mora.

- Do 2100. godine će razine mora porasti i do 50 centimetara. Prema nekom drugom, crnjem scenariju čak i 88 centimetara i predviđanja su da će neki dijelovi, pogotovo dolina Neretve, pa čak i neki gradovi, biti izloženi poplavama, ističe dr. sc. Tanja Likso, voditeljica Službe za obradu i kontrolu podataka DHMZ-a.

Klimatske promjene više ne možemo zaustaviti, ali zadaća je stanovništva i politika diljem svijeta na vrijeme pokušati ublažiti njihove posljedice.