08:13 / 15.09.2021.

Autor: V.G./Dobro jutro, Hrvatska/HRT/IMS/Hina

Von der Leyen o stanju EU-a: Prioritet je ubrzati cijepljenje

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen

Foto: Julien Warnand / Reuters

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu govorila je o stanju Europske unije. Pandemija COVID-a obilježila je život svih građana, no Europa je pokazala zajedništvo, kazala je, među ostalim.


- Prošle godine, kad sam ovdje stajala pred vama, nisam bila sigurna hoćemo li uopće imati sigurno cjepivo protiv COVID-a. No danas - unatoč svim kritikama, Europska unija je među svjetskim predvodnicima, više od 70 posto naših odraslih građana potpuno je cijepljeno, a bili smo i jedini koji su podijelili 50 posto svog cjepiva s ostatkom svijeta, rekla je von der Leyen u govoru.

video thumb

Najhitniji prioritet je ubrzati cijepljenje


- Prvi i najhitniji prioritet je ubrzati cijepljenje u svijetu. U siromašnim zemljama primijenjeno je manje od 1% doza, razmjer nepravde i razina hitnosti su očiti, rekla je eurozastupnicima.


- Pandemija koronavirusa maraton je, a ne sprint, a iduća godina bit će još jedan test karaktera za EU i svijet. Već smo se obvezali podijeliti 250 milijuna cjepiva, a Komisija će donirati još 200 milijuna doza do sredine iduće godine, najavila je von der Leyen.


Pozvala je EU da se učiniti sve što je moguće da ovo "ne postane pandemija necijepljenih".


- Više od 70 posto odraslog stanovništva u EU potpuno je cijepljeno, osigurano je 1,8 milijardi "booster" doza za Europljane, a finalni prioritet je ojačati pripravnost na nove pandemije, dodala je Von der Leyen.

Budućnost EU-a: zelena i digitalna tranzicija


Von der Leyen je rekla da u razgovorima o budućnosti treba tražiti inspiraciju u mladima koji "daju značenje empatiji i solidarnosti, pozivaju na odgovornost planetu..."


- Instrument EU sljedeće generacije, Zeleni plan, ulaganje u digitalne vještine, to je sve za mlade, istaknula je.


- Uz EU sljedeće generacije ulagat ćemo u kratkotrajni oporavak, ali i dugotrajno blagostanje, rekla je Von der Leyen. Budućnost EU-a ovisi o tehnološkoj snazi, posebice pristupu čipovima ključnim za sve, od pametnih telefona, električnih skutera do tvornica, rekla je predsjednica EK.


- Komisija je u srpnju predstavila ambiciozan paket "Fit for 55"' čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990-ih. Europa želi biti primjer drugima, a COP26 bit će "trenutak istine za globalnu zajednicu, smatra Von der Leyen.

Sigurnost i obrana


Talibani su neočekivanom brzinom osvojili Afganistan, a NATO sada treba izvući lekcije iz svoje 20 godina duge vojne misije.


- Stojimo uz afganistanski narod, žene i djecu, tužitelje, novinare i branitelje ljudskih prava, rekla je Von der Leyen i dodala da će EU pomoći Afganistancima sa 100 milijuna eura pomoći.


Smatra da se EU i NATO trebaju osvrnuti na to kako je vojna misija u Afganistanu završila tako naglo.


Upozorila je da "jednostavno nema sigurnosnog i obrambenog pitanja gdje je odgovor - manje suradnje", ali je istovremeno poručila da "blok treba biti u stanju vojno intervenirati bez pomoći SAD-a", za što ne vidi dovoljno političke volje.


Rekla je da EU i NATO rade na zajedničkoj deklaraciji koja će se predstaviti do kraja godine.


Posjetit će Balkan do kraja rujna


Von der Leyen je najavila da će do kraja rujna posjetiti zemlje zapadnog Balkana kako bi potvrdila predanost procesu pristupanja.


- Do kraja mjeseca posjetit ću tu regiju. Time želimo uputiti jasnu poruku o našoj predanosti procesu pristupanja. Dugujemo to svima mladima koji vjeruju u budućnost Europe, rekla je u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamena u Strasbourgu.


 Dodala je da EU pojačava potporu zapadnom Balkanu kroz novi gospodarski i investicijski plan koji je vrijedan oko trećine BDP-a te regije.


 - Činimo to jer je ulaganje u budućnost zapadnog Balkana ulaganje u budućnost Unije, rekla je.


Najavila je i nastavak ulaganja u partnerstva u europskom susjedstvu, od jačanja angažmana u Istočnom partnerstvu do provedbe novog programa za Sredozemlje i nastavka rada na različitim aspektima odnosa s Turskom.


Nova strategija povezivosti "Global Gateway"


Von der Leyen je najavila da će uskoro predstaviti novu strategiju povezivosti pod nazivom Global Gateway, što bi trebao biti svojevrsni europski odgovor na kinesku inicijativu Jedan pojas, jedan put.


- Uspješni smo u financiranju cesta. Međutim, nema smisla da Europa gradi savršenu cestu koja će povezivati rudnik bakra u kineskom vlasništvu s lukom u kineskom vlasništvu, rekla je von der Leyen u govoru o stanju Unije.


- Moramo biti pametniji kada je riječ o takvim ulaganjima. Zbog toga ćemo uskoro predstaviti novu strategiju povezivosti pod nazivom Global Gateway. U okviru nje izgradit ćemo partnerstva sa zemljama iz cijelog svijeta. Želimo uložiti u kvalitetnu infrastrukturu koja će povezivati robu, ljude i usluge diljem svijeta, istaknula je predsjednica Komisije, kazala je.


Kao prekretnicu u novom pristupu, Von der Leyen navodi indo-pacifičku strategiju EU-a, pokrenutu u travnju ove godine. Ta regija postaje sve važnija za europskog blagostanje i sigurnost, iz koje neki autokratski režimi pokušavaju proširiti svoj utjecaj, dodaje predsjednica Komisije.


U indo-pacifičkoj regiji živi 60 posto svjetskog stanovništva koje proizvodi 60 posto svjetskog BDP -a. Očekuje se da će do 2030. velika većina, 90 posto, od 2,4 milijarde novih pripadnika srednje klase koji ulaze u globalno gospodarstvo živjeti u Indo-Pacifiku.


- Primijenit ćemo pristup temeljen na vrijednostima koji će našim partnerima ponuditi transparentnost i dobro upravljanje. Želimo stvarati veze, a ne ovisnost, kaže von der Leyen.


Jedan od primjera takvog novog pristupa povezivosti jest polaganje podvodnog optičkog kabla koji povezuje Portugal i Brazil.


U okviru nove strategije krenut će se u zajedničko ulaganje s Afrikom kako bi se stvorilo tržište zelenog vodika koje povezuje obje obale Sredozemlja.


- Želimo da Global Gateway postane zaštitni znak koji će uživati povjerenje u cijelom svijetu, rekla je Von der Leyen.


Istaknula je da se globalna trgovina ne smije odvijati na štetu na štetu ljudskog dostojanstva i slobode.


 Stoga je najavila da će Komisija predložiti da se na europskom tržištu zabrane proizvodi koji su proizvedeni prisilnim radom.


Siromašnim zemljama četiri milijarde eura više za borbu s klimatskim promjenama

Predložit ćemo dodatne četiri milijarde eura financijske pomoći do 2027. godine za rješavanje klimatskih pitanja, no očekujemo da nam se pridruže SAD i naši partneri", rekla je von der Leyen u svom govoru u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

- To je ključno kako bismo zajedničkim snagama premostili jaz u financiranju klimatskih pitanja i kako bi SAD i EU poslali snažnu poruku kao globalni predvodnici u toj borbi, dodala je.

Von der Leyen je poručila da EU želi biti primjer u borbi protiv klimatskih promjena te da će COP26 biti "trenutak istine za globalnu zajednicu".

Bogate zemlje zajedno su izdvojile gotovo 80 milijardi dolara pomoći 2018. godine, a prema podacima OECD-a, najveći udio u tome imaju Unija i njene članice. Von der Leyen je navela da EU sada izdvaja 25 milijardi dolara godišnje.

SAD je u travnju obećao da će do 2024. udvostručiti financijsku pomoć zemljama u razvoju, no stručnjaci i aktivisti smatraju da to nije dovoljno.

Siromašne zemlje poručuju da bez financijske pomoći ne mogu provoditi zelenu tranziciju, smanjiti korištenje fosilnih goriva i osigurati prelazak na obnovljive izvore, niti ulagati u infrastrukturu koja im je potrebna da se mogu nositi s posljedicama klimatskih promjena.

Bogate zemlje još uvijek nisu ispunile obećanje iz 2009. kojim su se obvezale do 2020. izdvajati 100 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnim zemljama u zelenoj tranziciji.

Očekuje se da će upravo pitanje financija, bolna točka zelene tranzicije i borbe protiv klimatskih promjena, biti ključna tema kojom će se baviti svjetski čelnici na UN-ovom summitu o klimi (COP26) u studenom u Glasgowu.

video thumb

Novinarka HTV-a Jasna Paro iz Strasbourga za središnji Dnevnik HTV-a rekla je da se čuo sveobuhvatni veliki plan mjera i prijedloga kako Europsku uniju učiniti više samostalnom i manje ovisniju o drugim velikim silama od globalne trgovine do obrane.

Posebno je istaknula da je digitalno pitanje za Europu - biti ili ne biti, jer Europa digitalno zaostaje i za Amerikom i nekim azijskim državama.

- Bez digitalne prilagodne europska poduzeća i europska ekonomija će početi zaostajati. Von der Leyen je predložila nekoliko zakona i najavila cijeli niz mjera kako bi EU u sljedećih 10 godina postala tehnološki neovisna tako da i samostalno može proizvoditi mikročipove, koje danas mora uvoziti iz Azije, rekla je Paro. 

Istaknula je i da je sličnu samostalnost zagovarala i u području zajedničke europske obrane kako bi samostalno mogla vojno djelovati bez pomoći SAD-a, te je najavila izvanredni summit pod francuskim predsjedanjem u proljeće, koji će biti posvećen temi jačanja europske obrane. 

Kritičari iz kluba zastupnika zelenih kritizirali su je da nije učinjeno dovoljno u klimatskoj politici, a iz kluba liberala da komisija nema dovoljno političke hrabrosti kako bi uskratila proračunski novac onim državama koje ne poštuju vladavinu prava i europske vrijednosti.

Paro je rekla kako je Von der Leyen priznala da postoje zabrinjavajuće pojave u nekim državama, ali i najavila za 2022. novi prijedlog zakon o oslobodi medija, rekavši kako štiteći slobodu medija štitimo europsku demokraciju.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!