U Parizu sukobi policije i prosvjednika

Pariška policija sukobila se s prosvjednicima treću noć zaredom. Tisuće ljudi  prosvjeduje zbog prihvaćanja spornog zakona kojim se podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Policija je upotrijebila i suzavac. Prosvjednike je dodatno isprovocirala odluka gradskih vlasti kojom se zabranjuje okupljanje u najužem središtu grada.

Zbog rastućih napetosti i štrajkova predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najvećim izazovom u svome mandatu od takozvanih prosvjeda ""Žutih prsluka" prije četiri godine. 

"Macron, odlazi!" i "Macron će pasti, mi ćemo pobijediti", izvikivali su prosvjednici na Trgu Italije na jugu Pariza.

Interventna policija upotrijebila je suzavac i sučelila se s pojedincima iz mase te su zapaljene kante za smeće.

Općinske vlasti zabranile su okupljanja na središnjem pariškom Trgu Sloge (Place de la Concorde) i na Elizejskim poljanama u subotu navečer nakon prosvjeda u kojima je tijekom prethodnih dviju noći uhićena 61 osoba. 

Više od trećine operativnog osoblja u naftnim rafinerijama i skladištima TotalEnergiesa, na lokacijama poput Feyzina u jugoistočnoj Francuskoj i Normandiji na sjeveru zemlje, štrajkalo je u subotu, rekao je glasnogovornik tvrtke. U međuvremenu su nastavljeni i štrajkovi zaposlenika francuskih željeznica.

Televizija BFM prikazala je snimke demonstracija u gradovima poput Compiegnea na sjeveru zemlje, Nantesa na zapadu i Saint-Etiennea u središnjoj Francuskoj.

Savez glavnih francuskih sindikata objavio je da kani nastaviti s mobilizacijom, nastojeći na taj način iznuditi od vlasti zaokret prema promjenama.

U cijeloj je zemlji za četvrtak zakazan dan industrijske akcije.

Zaposleni u prometu, obrazovanju i energetici širom Francuske sudjelovat će u četvrtak u tom štrajku, a veliki protestni marševi očekuju se u Parizu i drugim gradovima.

Industrijska akcija smatra se svojevrsnim testom koji bi trebao pokazati mogu li sindikati, koji su se proteklih godina borili kako bi ljude uvjerili u važnost štrajka, njihov gnjev transformirati u masovni društveni protest.

Osam dana prosvjeda koji su se od sredine siječnja održavali širom zemlje, kao i brojne lokalne industrijske akcije dosad su bili većinom mirni, no nemiri koji traju posljednja tri dana sve više podsjećaju na prosvjede Žutih prsluka koji su izbili krajem 2018. zbog visokih cijena goriva.

Tada su njihove demonstracije Macrona prisilile na djelomičan zaokret u pogledu poreza na ugljik.

Macronova reforma podiže dob za odlazak u mirovinu za dvije godine, što znači sa 62 na 64 godine.

Vlada smatra da je takav potez ključan kako bi se zajamčilo da se mirovinski sustav održi.