Agro Summit: Hrvatska nije prehrambeno samodostatna

U Hrvatskoj se danas proizvodi znatno manje hrane nego što nam je potrebno. Od ulaska u Europsku uniju potpore našim poljoprivrednicima su povećane, no to se nije odrazilo na veću produktivnost. 

Lani je zabilježen i povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni prehrambenih proizvoda Hrvatske s inozemstvom, od čak milijardu i 900 milijuna eura. To je, u odnosu na godinu prije, povećanje od čak 35 posto... 

Rješenje za nove vremenske ekstreme - navodnjavanje

Nikica Marić iz Alaginaca kod Požege obrađuje 100 hektara zemlje. Ovih dana žetvu privodi kraju, ostalo je još malo kukuruza i soje, no onime što je dobio teško da može biti zadovoljan.

- Godina je klimatski bila dosta teška, bile su prevelike vrućine i prinosi nisu bili očekivani. Lošija je i kvaliteta zrna, hektolitar je puno niži nego što bi trebao biti, tako da smo dobili manje kila od očekivanog, kaže Marić.

Neki poljoprivrednici 100 dana nisu vidjeli kišu, a u takvim uvjetima rijetko tko razmišlja o povećanju proizvodnje. Ministar poljoprivrede Josip Dabro objašnjava da postoji rješenje za ove nove vremenske ekstreme.

- Jedna od ključnih stvari u poljoprivredi je riječ navodnjavanje, tako da odgovor na klimatske promjene, pogotovo na istoku Hrvatske, gdje se proizvodi više od 80 posto potrebe u poljoprivrednoj proizvodnji, je osiguravanje sustava za navodnjavanje, kojih imamo itekako dobrih primjera, rekao je Dabro.

Loša struktura uvoza, vrijednost proizvodnje pada

Hrvatska zaostaje u poljoprivrednoj proizvodnji i nije prehrambeno samodostatna, potrebne su joj investicije i potpore poljoprivrednicima, a udruživanje malih poljoprivrednika postala je nužnost, rečeno je u srijedu na Agro Summitu.

- Prošle godine smo ostvarili povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je iznosio 1,9 milijarde eura i u odnosu na godinu dana ranije to je povećanje od 35 posto, rekao je podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Dodao je da trendovi u ovoj godini nisu bolji i da se izvoz smanjuje za četiri posto, dok uvoz ponovno raste za osam posto.

- Više brine struktura uvoza u kojoj dominiraju mlijeko, meso, voće i povrće, dakle proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti i iz najdohodovnije proizvodnje, objasnio je.

Prema "zelenom" izvješću ministarstva poljoprivrede za prošlu godinu, vrijednost poljoprivredne proizvodnje je pala za 240 milijuna eura, rekao je Kovačević.

- Podaci jasno govore da poljoprivreda treba zaokret, posebice u politici potpora, rekao je i dodao da investicijske potpore treba povećavati.

- Imamo i nove zahtjeve zelene tranzicije, nove standarde dobrobiti životinja, potrebno nam je navodnjavanje, što znači da se tvrtke nalaze u fazi kada će morati značajno investirati, rekao je.

Niska produktivnost

Upozorio je na nisku produktivnost zbog tehnološke podinvestiranosti.

- Ako se uzme kolike su bruto investicije u fiksni kapital i stavi se u omjer s bruto dodanom vrijednosti, vidimo da smo tu negdje na 25. mjestu u EU-u, kod nas je to 12 posto, a prosjek EU-a je 30 posto, objasnio je.

Direktorica Renaissance Capitala Suzana Audić Vuletić rekla je da Hrvatska nije samodostatna ni u proizvodnji piletine.

- Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji piletine. Nedostaje nam godišnje 20 posto, a jedan od načina da se to popravi je okrupnjavanje malih poljoprivrednika na čemu ministarstvo uvijek treba raditi, rekla je.

- Potpore su nužnost u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, dok klimatske promjene i stanje na tržištu ostavljaju traga na poljoprivrednoj proizvodnji kako u Hrvatskoj, tako i u EU, rekao je državni tajnik ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.

Majdak: Dosadašnje potpore nisu povećale proizvodnju

- Težimo povećanju poljoprivredne proizvodnje i nećemo stati na europskim sredstvima već ćemo osigurati i nacionalna sredstva kako bismo pomogli našim poljoprivrednicima, rekao je.

Dodao je kako je udruživanje malih poljoprivrednika potreba, ali i nužnost kako bi osigurali što bolju proizvodnju i što bolji plasman robe na tržište.

- Moram priznati da nismo samodostatni u svim sektorima te da sredstva koja smo do sada definirali za poljoprivrednike, stočare, voćare i povrtlare nisu rezultirala povećanom poljoprivrednom proizvodnjom, kako smo očekivali, rekao je Majdak.

Tema ovogodišnjeg Agro Summita je prehrambena suverenost, a održava se u organizaciji je Poslovnog dnevnika.

Prehrambena suverenost u Hrvatskoj odnosi se na pravo zajednica i država da kontroliraju vlastiti prehrambeni sustav, uključujući način proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane.

Naglašava se i važnost lokalne proizvodnje hrane, održivosti i očuvanja ruralnih zajednica kako bi se osigurao dugoročni pristup kvalitetnoj i zdravoj hrani za sve građane.