Otvoreni 10. Dani hrvatskog pršuta - šampionom proglašen pršut Mesnice Žužić s Krka

Deseti dani pršuta održavaju se u Zagrebu. Predstavljaju se naša četiri zaštićena pršuta, krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Ove je godine u konkurenciji 20 proizvođača, a ovogodišnji šampionski je s otoka Krka.

Svi nagrađeni pršuti promovirat će se i predstaviti na Europskom trgu, u subotu 20. travnja, kada će građani od osam do 15 sati, moći degustirati i kupiti premium proizvode po promotivnim cijenama.

Organizator manifestacije Dani hrvatskog pršuta je Klaster hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače istarskog, krčkog, drniškog i dalmatinskog pršuta. Klaster ima 19 članova i pokriva 95 posto pršutarske proizvodnje u Hrvatskoj.

Proizvodnja napredovala

Predsjednik Klastera Darko Markotić je kazao kako su u deset godina uspjeli u nastojanjima da promoviraju i ojačaju pršutarsku proizvodnju u Hrvatskoj te se može konstatirati kako je proizvodnja napredovala.

- Prije deset godina bili smo na razini od nekih 250 tisuća komada pršuta u Hrvatskoj, domaća sirovina pokrivala je 10 posto proizvodnje, a pršutane su bile na niskom tehnološkom razvoju. Nakon deset godina možemo reći da smo došli na proizvodnju od nekih 500 tisuća komada, razina domaće sirovine u pršutanama je na 70 posto, a u samo pršutarstvo uloženo je dosta novaca, napravljene su dvije nove pršutane koje su visoko tehnološki opremeljene, dok su pršutari uložili značajna sredstva u poboljšanje proizvodnje, istaknuo je.

Osim rasta proizvodnje povećana je i kvaliteta, rekao je Markotić napominjući kako se može konstatirati da pršutarstvo ima pozitivnu perspektivu unatoč izazovima s kojima se suočavaju zadnje četiri godine - covid pandemija, inflacija, pojava afričke svinjske kuge.

No unatoč svim tim nedaćama, kako je kazao, proizvodnja pršuta ima perspektivu i mogućnost daljnjeg rasta.

Bogata tradicija i sjajni proizvođači

Bogata tradicija i sjajni proizvođači, no problemi sirovina i kapaciteti

Od prve manifestacije organizirane u Splitu prije deset godina, Klasteru hrvatskog pršuta veliku podršku pruža Hrvatska gospodarska komora (HGK), čiji potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo kako Hrvatska ima bogatu tradiciju tehnologije proizvodnje pršuta te sjajne proizvođače koji su u zadnjih desetak godina uložili preko 50 milijuna eura u nove pogone i opremu.

- Također, imali smo dobru sinergija znanosti i struke što je rezultiralo poboljšanjem kvalitete i standardizacijom kvalitete te se može reći da imamo vrhunske pršute koji mogu konkurirati bez problema europskim pršutima, kazao je Kovačević.

No naveo je kako postoje dva ključna problema - kapaciteti i sirovinska osnova.

- S 500 tisuća komada pršuta godišnje pokrivamo tek negdje polovicu naših potreba, gdje treba uzeti u obzir da nam turizam snažno generira tu enogastronomsku potrošnju gdje pršuti zauzimaju važno mjesto. S druge strane, prisutan je problem svinjogojske proizvodnje koja je također na razini 50 posto naših potreba", kazao je Kovačević.

Napomenuo je kako treba raditi i na kvaliteti sirovine te kako je afrička svinjska kuga pokazala da ima dosta neregistriranih svinja i da je to na neki način generator sive ekonomije. Stoga je nužno, kako je rekao, početi raditi na novoj strategiji svinjogojske proizvodnje.

- Treba stvarno za dobar pršut dosta znoja jer jedan podatak je da vam pršut od 20 do 22 puta prođe preko ruke. Zamislite koji je to posao. Svaku fazu morate dobro poznavat da biste dobili vrhunski proizvod, izjavio je Vlade Prančić, proizvođač pršuta.