Dobra žetva na vidiku, ali ratari strahuju od niske cijene pšenice

Zbog hladnijeg svibnja očekuje se da će žetva pšenice biti početkom srpnja. Poput prošle, i ove bismo godine mogli požeti više od milijun tona. No iako cijena te žitarice stagnira već četvrtu godinu, ratari su je lani posijali na gotovo 10 posto površina više. Jedan od razloga je i to što je ona naša tradicionalna kultura.

Pritisnulo sunce slavonske njive. Pretopli dani i noći, ako potraju, mogli bi utjecati na prinos. No, za sada ratare prema svemu očekuje dobra žetva. Samo je pitanje koliko će na njoj zaraditi.

- Znate kako je kod nas na selu i kod seljaka, uvijek je cijena mala. Hoće li ona biti dobra, nešto bolja, to ćemo vidjeti. To će pokazati tržište i otkupljivači, rekao je Stipo Golubov iz Draža.

- Trebala bi biti barem 10-15 posto veća nego prošle godine da bi završili na nuli naspram ulaganja jer su cijene repromaterijala otišle strahovito, požalio se Antun Vidaković iz Kupine.

S obzirom na to da nama treba oko 350 tisuća tona krušnog zrna, velike će količine u izvoz. A naša je stara boljka izvoz sirovine i uvoz proizvoda s dodanom vrijednošću, primjerice brašna. Istodobno, ratari će pšenicu mahom prodavati u žetvi, kada joj je cijena najniža.

Najveći problem - Kodeks o otkupu žitarica

- U odnosu na prošlu godinu gdje je bila 200 i nešto eura po toni trebala bi biti najmanje 250 do 280. Teško će se ostvariti jer su se mlinari već vjerojatno dogovorili, naveo je Josip Mačak iz Bobovca.

Najveći problem vide u Kodeksu o otkupu žitarica i njegovim parametrima.

- On je ključ svih problema ratara i cijene pšenice. Nije svjetsko tržište. Na svjetsko tržište i cijene i burze mi utjecati nikako ne možemo, ali na ovo možemo. Pšenica koja je u Hrvatskoj proglašena s trećom ili drugom klasom, takva ista pšenica završava u Italiji kao prva klasa, ispričao je Stjepan Zorić iz Erduta.

- Plan je bio da dođe u ovoj žetvi, međutim suglasje smo postigli između otkupljivača, proizvođača, također znanstvene zajednice da bi se klasifikacija ipak trebala vratiti na početne postavke na tri klase, zaključila je Sandra Zokić iz Ministarstva poljoprivrede.

Bilo bi dobro da promjene dođu u ovoj žetvi koja bi mogla biti možda jedna od najboljih u posljednjih pet godina. No, zasigurno će stići tek za sljedeću.

Ratari traže hitne izmjene: Dobar urod, ali bez zarade?

Dakle, ratari očekuju dobar urod, ali ponovno upozoravaju da bi zarada mogla izostati. Što je najveći problem i zašto traže hitne izmjene Kodeksa o otkupu žitarica u središnjem je Dnevniku HTV-a izvijestila novinarka Marija Završki.

- Upravo je taj kodeks sporan, odnosno ono što u njemu trenutačno stoji, a što bi trebalo ići u hitne izmjene, kazala je.

O tome je razgovarala s Petrom Pranjićem, predsjednikom Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore koji je pojasnio što se traži u izmjenama.

- Mi na izmjenama kodeksa o otkupu žitarica inzistiramo već dvije-tri godine, barem u mom mandatu otkad sam ja predsjednik Odbora za ratarstvo. Svjesni smo situacije i stanja na tržištu i cijena. Ni država, ni Vlada, ni ministarstvo nama ne može cijene popraviti niti dati i odrediti. Ali hajdemo ono što možemo, kazao je.

Naglasio je kako je problem kodeks o otkupu žitarica i kako su u njemu velike nepravilnosti.

- Napravljeno je pet, šest klasa pšenice. Nepotrebno. Zašto? Zato da bi se moglo manipulirati sa seljakom i oduzimati i odbijati. Mi idemo ciljano, tražimo samo tri klase pšenice. Izbacujemo premium pšenicu koju najmanje proizvodimo, samo oko jedan posto. Ona je nepotrebna, a  nosi najjaču cijenu i veže se uz nju. Znači nju treba izbaciti, rekao je Pranjić

Niža kvaliteta naše pšenice u Italiji se prodaje kako prvoklasna.

- Nije nama palo na pamet da mi nešto želimo, neka se samo vrednuje kao u Europskoj uniji. Ona je najiskoristivija i nju Talijani jedino i uzimaju kod nas. Nitko ne traži premium pšenicu. Mora se urediti zakon, istaknuo je Pranjić.

Dotad, ostaje otvoreno pitanje tko će zaraditi, a tko će tek pokriti sve veće troškove proizvodnje.