Poljoprivredni institut Osijek voćarima pomaže u izboru sortimenta višnje

Višnja je tradicionalna voćna vrsta koja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće uzgaja za preradu. Međutim, ta se proizvodnja sve više susreće s problemima koje donose nepovoljne vremenske prilike, osobito tijekom cvatnje i zametanja plodova.

Na osječkom Poljoprivrednom institutu pokrenuto je istraživanje koje će voćarima pomoći u izboru sortimenta i tehnologije uzgoja kako bi ostvarili dugoročno održivu i konkurentnu proizvodnju.

Rezultati pokazuju da je ključan upravo pravilan izbor sorte, i to one koja je dobro prilagođena lokalnim uvjetima, a tek onda dodatne agrotehničke mjere.

- To je rizična proizvodnja u kojoj morate ulagat značajna sredstva u podizanje nasada i čekati urod i onda dođete u situaciju da nekoliko godina imate značajnu oscilaciju u prinosu koja vam financijski pravi problem, tako da ljudi se boje ulagati u te nasade s obzirom na ekstremne vremenske uvjete u odnosu na prethodne godine, kaže Dinko Rončević, HLAD d. o. o.

Zato se ništa ne smije prepuštati slučaju, nego se treba savjetovati sa strukom. To više ako se, prema procjenama, u samo jedan hektar pod višnjom mora uložiti i više od 70.000 eura. Stoga se, među ostalim, pet godina na dvije lokacije, u Osijeku i Jarmini traže najbolja rješenja.

- Imamo vrijedne rezultate koji će našim proizvođačima služiti kako bi mogli donijeti formirane odluke u budućnosti i odabrati onu sortu koja je stabilna, koja daje prirode svake godine, visoke kvalitete plodova koji su ili za stolnu upotrebu ili za industrijsku, navodi Dominik Vuković s Poljoprivrednog instituta Osijek.

- U Požeško-slavonskoj županiji prevladava oblačinska višnja, zadovoljni smo, ali u nižim područjima u Baranji dosta su veće štete. Sorta je jako bitna, agrotehnika isto, održavanje, međuredno okopavanje, stajnjak, sve je to jako bitno. Koštičavo voće voli puno stajnjaka i voli obrađivanje tla, ističe Danijel Božić, predsjednik Zadruge "Slavonsko voće", Požega.

Pravilan izbor sorte

Na tržištu postoji stalna potreba za kvalitetnom višnjom bilo za preradu ili svježu potrošnju. Za potrošače su važni: krupnoća, boja, okus i šećer u plodu, dok je za proizvođače najvažnija redovita i sigurna rodnost.

- Uz standardnu sortu koja je ovdje raširena, a to je oblačinska višnja, možemo reći da smo introducirali nekoliko njemačkih, ali i mađarskih sorti. Istaknuo bih sortu erdy rodna, erdy botermo koja se u našim istraživanjima pokazala kao polivalentna. Može se koristiti i u industrijskoj proizvodnji, a isto tako može se konzumirati umjesto trešnje kao zamjena za rano voće, rekao je Dominik Vuković.

U istraživanju su ispitani i biljni regulatori rasta te biostimulatori, no njihov učinak nije mogao zamijeniti pravilan izbor sorte.

- Možete kvalitetnu sortu posaditi u neadekvatnim uvjetima i postizati loše rezultate. Kod vrednovanja sorte moramo znati u kojim proizvodnim uvjetima koja sorta postiže najbolje rezultate. Svakako da sorta nije jedini čimbenik uspješne proizvodnje, ali je ona uz izbor položaja voćnjaka, uz odabir voćne podloge i svih drugih agroekoloških uvjeta najvažniji čimbenik, govori Dominik Vuković.

Da je sortiment bitan poručuje i Luka Gudelj iz Osijeka. 

- Naši ljudi imaju stare sorte svoje, međutim, to je vrijeme pregazilo. Treba gledati kvalitetu, količinu i ono što može ostati. Zato sam prešao na bademe. Badem ima korijenov sistem dubok, velik i njega toliko ne treba navodnjavati. Sve druge kulture, uključujući i višnje i trešnje moraju se navodnjavat, rekao je Luka.

Ali i čuvati protugradnim mrežama jer se rizici u uzgoju moraju smanjiti, naročito u vrijeme klimatskih promjena. 

Ove će godine voćari, čini se, napokon imati dobru berbu. Barem kada je riječ o višnjama, ali i trešnjama. 

Voćari se nadaju da će barem ove godine nešto zaraditi 

- U odnosu na prethodne godine ovo je osvježenje ako gledamo na prinos. Očekujemo vrlo dobar do odličan prinos, kako koji lokalitet, ujedno i kvalitetu proizvoda i nadamo se da će do kraja berbe biti bez vremenskih nepogoda. Oluja i tuča značajno utječu na kvalitetu proizvoda, zbog toga je nekoliko prethodnih godina prinos bio u prosjeku 30 - 50 posto manji, navodi Dinko Rončević.

- Očekujemo između 15 i 20 tona po hektaru. Kvaliteta će biti dobra. Mi ćemo svoj dio odraditi, no cijenu ne znamo. Očekujemo minimalno 1,3 eura pa naviše jer sve je poskupjeo, od goriva, repromaterijala i radnika, poručio je predsjednik Zadruge "Slavonsko voće" iz Požege Danijel Božić.

Proizvođači sve više traže sorte koje su stabilnije, prilagodljivije i koje mogu dati dobru rodnost i u promjenjivim klimatskim uvjetima. Jednako tako i one koje su zanimljivije kupcima.

Kako god bilo, pred voćarima je izbor koje će vrste saditi, no ključno je odabrati one koje se dobro prilagođavaju lokalnim uvjetima uzgoja.