Festival pastuha u Popovači

Pravi bum doživljava konjogojstvo, u dva desetljeća broj konja povećao se više od 5 puta. Dio se mogao vidjeti u Popovači na prvom ocjenjivanju oko 80 pastuha hrvatskih hladnokrvnjaka iz cijele zemlje. Među njima je bio i Zekan, jedan od simbola potresom pogođene Banovine.

Tomislav Suknaić koji je u Majskim Poljanama nakon potresa svojeg Zekana spasio iz ruševina, sada ga je doveo na ocjenjivanje.

- Dobro je, kako je bilo, ja sam mislio neće se vratiti od stresa. Došao je tu sad na prvi odabir da uhvatimo njegove potomke pada vidimo što će biti, kaže Tomislav Suknaić.

Nekada su vukli kola i plugove, orali, čak i izvlačili drva iz šume. Sada Mirko iz Grobnika uživa sa svojim Ljiljanom, ali zbog drugih razloga.

- Za kočiju, za dušu, za sebe i tako recimo voli čovjek, priča Mirko Ivanišević.

Samo u prošloj godini broj se uzgajivača hladnokrvnjaka povećao za 200, a među njima je mnogo mladih.

- Fijakeri, kočije inače i rad s konjima u polju, oranje i tako, kaže Viktorija Rosi iz Požege.

Koliko su poneki vlasnici privrženi svojim konjima, svjedoči i to što su ih opjevali i u pjesmama.

- Iz štale te ja izvodim sada, ali iz srca i duše nikada, kaže Milenko Devčić iz Kruševica.

Dio, nažalost, završi i u mesnoj industriji, i to najviše u izvozu, u Italiji gdje se postiže odlična cijena.

Iako ih neki drže samo iz ljubavi, ova najzastupljenija izvorna pasmina nije samo dio folklora, kulture i tradicije, već i donosi prihode.

- Jako je pohvalno da grlo s navršenih godinu ima pravo na poticaj od 400 eura. Ako je to još u ekološkoj proizvodnji, tad prihod po jednoj kobili koja je u rasplodu ide i do 2 tisuće eura godišnje, objašnjava Miško Šklempe, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskih hladnokrvnjaka.

Ovo je ocjenjivanje pokazalo da uzgojne vrijednosti i genetika pastuha rastu baš kao i ukupan broj konja i uzgajivača pa mnogi priželjkuju da se ovaj rezultat konjogojstva preslika na ostatak ne baš sjajnog nam stočarstva.