Sukob između Izraela i Irana odrazit će se i na cijene goriva

Sukob između Izraela i Irana, zemlje koja proizvodi gotovo 4 posto svjetske nafte odrazit će se i na cijene goriva. Barel nafte prošli je tjedan koštao 78 dolara što je poskupljenje od 9 posto, a ako situacija na Bliskom istoku eskalira, procjenjuju analitičari, cijena bi skočila iznad 100 dolara po barelu.

Sve oči ponovno su uprte u Bliski istok. Točnije - na iranska naftna postrojenja koja bi mogla biti meta izraelskih napada. 

Sve oči ponovno su uprte u Bliski istok

No već i prva promišljanja o ovom scenariju dovela su do većeg poskupljenja barela nafte na tržištu.

- Postavlja se pitanje što će biti sljedeća meta. Velika je vjerojatnost da će to biti energetska postrojenja i ključna infrastruktura. Rast cijena ovisit će o razmjerima tih napada. Zbog njih bi moglo biti manje nafte na tržištu, govori Sara Vakshour, predsjednica konzultantske kuće SVB Energy international.

Iran proizvodi između 3 i pol i 4 milijuna barela nafte. Iako je riječ o većoj količini, domaći stručnjaci ističu da će tržište, barem ono zapadno, normalno funkcionirati i bez iranske nafte.

- Ta nafta je pod američkim sankcijama i ona zapravo ne ide i ne utiče na naš dio svijeta, zapadnu civilizaciju, to većinom prodaju Kini i Indiji tako da bi zemlje OPECA predvođene Saudijskom Arabijom, dakle OPECA + vrlo lako amortizirale taj eventualni nedostatak iranske nafte na tržištu, govori Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

 Sukobi su i prije dovodili do poremećaja na tržištu 

Procjenjuje se da će cijena barela nafte premašiti 100 dolara, neki analitičari smatraju i 150, no sukobi su i prije dovodili do poremećaja na tržištu koji ipak nisu bili duljeg vijeka.

Nisu dugo trajali

- Sjetimo se samo dijela priče s Ukrajinom i Rusijom kada su cijene nafte iskočile i do 120 dolara. Trajale su jako kratko. Tako da bez obzira na to što je sada trend porasta, ako i bude više, mislim da neće jako dugo trajati. Ono što se tu može desiti je neka kriza u Hormuškom tjesnacu gdje negdje oko 20 posto morskih puteva ide preko hormuškog tjesnaca, ali vjerujemo da se takve stvari neće dogoditi, ističe Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.

U suprotnom - neće se zaustaviti samo iranska nafta nego i 21 milijun barela nafte dnevno što ga proizvodi Saudijska Arabija, Kuvajt, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati.