Hrvatska traži sigurne izvore energije
Energetska tranzicija postaje jedno od najvažnijih razvojnih tema – kako osigurati stabilnu i dostupnu energiju, a istovremeno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. U kontekstu brojnih geopolitičkih događanja, sve se više naglašava i potreba za energetskom samodostatnošću. Na putu do tog cilja, stoje mnogi izazovi.
Kako osigurati vlastite, sigurne izvore energije - odgovor na to pitanje, za vrijeme energetske krize, traži se ubrzano. Hrvatska se usmjerava u razvoj obnovljivih izvora, mreže i baterijskih sustava, kao i u potencijal geotermalne energije.
- To je nešto na čemu stavljamo naglasak kako bi postigli energetsku samodostatnost. Ne smijemo zaboraviti ulogu koju će nuklearna energije imati u potpunoj dekarbonizaciji kao niskougljična energija s vrlo stabilnim izvorom proizvodnje električne energije, objasnio je Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva.
Iako će nafta i plin i dalje imati važnu ulogu u proizvodnji električne energije, stručnjaci ističu - udio obnovljivih izvora ubrzano raste pa treba rješavati tehničke i tržišne izazove.
- U 2025. godini u Europskoj uniji izgubljeno je 14 milijardi dolara neto prihoda iz obnovljivih izvora zbog toga što imamo velike probleme u kontekstu negativnih cijena tzv. riska, gdje se ukupna proizvodnja ne može plasirati na samu mrežu, kao i tzv. capture rateova gdje prosječna cijena koju obnovljivi izvori energije postižu je niža od prosječne veleprodajne cijene, ispričao je Milan Slade-Šilović, direktor savjetovanja u energetici za jugoistočnu Europu, PwC.
Stanovnici više nisu samo potrošači energije te je ključno da mreža proizvedenu energiju može prihvatiti i raspodijeliti.
- Mreža buja. Današnja mreža je dosta kvalitetna i može dosta toga još priuštiti. Mi još uvijek možemo priključivati mnogo elektrana. Postoje potencijalna zagušenja koja uspješno rješavamo kroz nove ugovore koji su u pripremi, naveo je Anton Marušić, predsjednik Uprave društva HEP - Operator distribucijskog sustava.
Sve to zahtijeva i prilagodbu zakonodavstva i industrije.
- Moramo preobraziti način promišljanja, raditi efikasna ulaganja, pojačati dekarbonizaciju, penetrirati obnovljivije izvore energije, imati agilnije sustave i istovremeno smanjivati cijenu svih energenata, zaključno treba preobraziti sebe i cijeli sustav, opisao je prof. dr. sc. Alfredo Višković, voditelj Katedre za kompleksne energijske sustave, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci.
Koliko će sustav biti sposoban pratiti proizvodnju te korištenje energije iz obnovljivih izvora, odredit će i koliko će energija u budućnosti biti dostupna, stabilna i priuštiva.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!