11:58 / 31.01.2022.

Autor: Željko Kardum/Studio 4/HRT

Radić: Digitalna poljoprivreda primjenjiva na svim sustavima, bez obzira na veličinu

Hrvoje Radić o digitalnoj poljoprivredi

Hrvoje Radić o digitalnoj poljoprivredi

Foto: Studio 4 / HRT

Svi pričaju o digitalnoj transformaciji. U javnoj percepciji, s jedne strane gospodarstva imamo visoko razvijenu IT tehnologiju, a na drugom kraju spektra poljoprivredu. I onda odjednom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, međunarodna konferencija o Digitalnoj poljoprivredi i čitav niz članaka kako s 5G internetom dolazi revolucija. I tu počnu filozofska pitanja: Hoće li poljoprivredi budućnosti trebati poljoprivrednik? Traktori bez vozača. Dronovi koji nadziru nasade. Roboti koji na njima rade. A radnici? Što će raditi poljoprivrednici za 30 godina? Hoće li roboti našoj generaciji plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje? Ili je sve ovo znanstvena fantastika? 

Hrvoje Radić, direktor poslovnog razvoja kompanije Agrivi d.o.o., rekao je gostujući u Studiju 4, da je vlasnik tvrtke u kojoj radi došao iz IT sektora i pokrenuo vlastitu proizvodnju na farmi borovnica, te ga je mučilo pitanje kako može donijeti dodanu vrijednost toj poljoprivrednoj proizvodnji iz sektora iz kojeg dolazi, iz IT-a.

Radić je radio za vodeće dobavljače voća i povrća u Hrvatskoj, u digitalnu poljoprivrednu kompaniju je otišao jer je, kako kaže, kroz razgovor s menadžmentom tvrtke shvatio da je to branša koja može relativno brzo donijeti značajnu dodanu vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno, prehrambenim kompanijama i industriji u sektoru hrane.

Zaintrigirala ga je brza reakcija donošenja dodane vrijednosti. Iz iskustva kaže da ova IT komponenta koja se unosi u poljoprivredu ima smisla i to je faza s kojom ulaze u poljoprivredu koja će stvoriti neku sljedeću dodanu vrijednost u cijelom prehrambenom lancu.

Govorio je o tome čime se bavi tvrtka Agrivi d.o.o., oni kreiraju, razvijaju i stavljaju na tržište razna digitalna rješenja koja se koriste za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom i podržavaju sve dionike poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Objasnio je da oni kreiraju digitalnog blizanca pojedinoj kompaniji ili procesu koji se događa u sektoru proizvodnje i prerade hrane. Time kompanije imaju trenutan uvid u kompletan lanac snabdijevanja u realnom vremenu, te ne troše vrijeme na prikupljanje podataka ili analize, već sve imaju na jednom mjestu.

Na pitanje može li se digitalna poljoprivreda primjenjivati samo na velikim sustavima, Radić kaže je ona primjenjiva na svim sustavima, bez obzira na veličinu.

- Digitalna poljoprivreda sama po sebi ima nešto šire ciljeve, jedan od alata koji koristi je precizna poljoprivreda. Ona je primarno usmjerena na optimizaciju korištenja resursa, rekao je.

Najveći izazov je, kaže, prihvaćanje promjene.

- To je problem s kojim se susreće cijeli svijet, glavnina poljoprivrednih proizvođača je starije generacije, oni očekuju odlazak u mirovinu kroz 10-ak godina. Nije realno graditi budućnost digitalne transformacije u poljoprivredi na toj generaciji, rekao je.

Fokus im je na generaciji koja će velikom brzinom preuzeti te poljoprivredne proizvodnje i koji će konsolidirati i povećati obujam, te ih profesionalizirati. Da bi se oni mogli relativno brzo uhvatiti u koštac sa svim izazovima koje poljoprivreda donosi sa sobom, nužna je digitalizacija procesa proizvodnje.

- Mi donosio atraktivnu tehnologiju na selo, odnosno, u ruralne krajeve, to je isto jedan od alata koji će omogućiti da mlađe generacije ostanu tamo, možda će neke i privući na te lokacije gdje se odvija proizvodnja, dodao je.

Hrvatska je od prošle godine zakupila satelit koji prati obradiva i neobrađena područja, Radić kaže da korištenje te tehnologije olakšava i pojeftinjuje proizvodnju, te ne dopušta malverzaciju podacima - ima se direktan uvid u stanje na polju. S tom tehnologijom se eliminira zloupotreba takve prakse. Satelitske snimke se, primjerice koriste da se vidi kakvo je stanje uroda na nekoj čestici.

- Kroz korištenje digitalne platforme seljak će imati uvid u opasnosti koje se potencijalno mogu dogoditi 5 do 7 dana, vezano za štetnike i bolesti koje se mogu dogoditi na određenoj mikrolokaciji ili na određenoj kulturi, rekao je.

Uspoređujući francusku i hrvatsku poljoprivredu, Radić je rekao da je hrvatska poljoprivreda digitalizirana oko 5%, prosjek EU-a je 15-20%, a SAD je lider u svijetu s oko 25-30%. Objasnio je da su oni krenuli prije nas s rješavanjem ovog problema, već sada ubiru značajnije plodove uštede.

Zemlje u okruženju, rekao je, se susreću s istom ili sličnom problematikom, otprilike su na istom postotku digitalizacije kao i mi.

Na pitanje koliko će proizvodnja hrane u budućnosti imati veze s onim što danas doživljavamo kao "poljoprivreda", Radić kaže da će morati biti tako tretirana jer nas do 2050. očekuje rast populacije svjetskog stanovništva, a dodatno raspoložive obradive površine, u odnosu na ove koje sada imamo, su svega do 10%.

- To je jedan od izazova s kojima se susrećemo, međutim, već danas značajno doprinosimo toj digitalnoj transformaciji. U budućnosti planiramo biti glavni tehnološki partner poljoprivrednim proizvođačima, naglasio je.

Što se tiče same proizvodnje hrane, rekao je da ona značajno ide prema novim načinima prehrane koji su više bazirani na biljnoj hrani i na alternativnim proteinima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!