Uskoro detalji nove porezne reforme

Uskoro bismo trebali saznati detalje najavljene porezne reforme, koja će državni proračun godišnje stajati 400 milijuna eura. Cilj je Vlade - povećanje plaća zaposlenih, pogotovo onih s manjim primanjima. Upravo je najava ukidanja prireza izazvala najviše bure. Naime, prirez je prihod lokalne uprave, koja bi ubuduće i sama trebala određivati visinu stopa poreza na dohodak. Sindikati i poslodavci također s nestrpljenjem čekaju da Vlada iznese konkretan, službeni prijedlog poreznih izmjena.

Porezi čine gotovo dvije trećine prihoda gradova i općina. Najvećim dijelom riječ je o novcu koji se slijeva od poreza na dohodak i prireza. Stoga ne iznenađuje što je zadiranje u taj glavni lokalni prihod kamen spoticanja između Vlade i lokalnih čelnika.

- Kako bi izbjegli ono što se pojavilo kao teza u određenim krugovima, stručnoj javnosti ali i kod čelnika lokalnih uprava kako će središnja država to činiti na teret lokalnih čelnika a ubirati političke bodove- to je nešto što ne želimo raditi, nego želimo omogućiti onima koji to mogu i žele da naprave rasterećenje i dobiju sve političke poene koje tim mogu prikupiti i da imaju sve zasluge, rekao je ministar financija Marko Primorac.

 Riječki gradonačelnik Vladi zamjera što tako važne porezne izmjene, koje lokalnoj upravi donose velike promjene u upravljanju prihodima - najavljuje samo u medijima.
                    

- Mislim da ovo lomljenje preko koljena ili reforma preko leđa lokalne samouprave nije kvalitetno rješenje ona jednostavno mora biti bolje iskomunicirana s gradonačelnicima velikih gradova, rekao je gradonačelnik Marko Filipović.

Vlada za sada tek testira javnost, smatra predsjednik Udruge poslodavaca. Svako rasterećenje dohotka pozdravlja, ali Vladin se prijedlog u nekim dijelovima razlikuje od prijedloga poslodavaca. 

Podijeljena mišljenja

- Zapravo je fokus na ljudima koji imaju najmanje prihode, mi taj dio podržavamo ali naš je stav da inženjeri, informatičari liječnici nisu bogataši.  Mi mislimo da i oni s manjim dohotkom i oni sa srednjim dohotkom zapravo trebaju vidjeti efekt te porezne reforme, objašnjava Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Plaće zaposlenih povećati će se, no Vlada poreznim izmjenama previše ide na ruku poslodavcima, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Ni promjene u mirovinskim doprinosima, kaže, dugoročno nisu dobre za zaposlene.

- To bi moglo ne samo značiti da poslodavci možda neki neće dizati plaću, nego da će vjerojatno se neki odlučiti na spuštanje na račun toga što bi radnik dobio na neto plaći, rekao je Sever. 

Izmjene u mirovinskim doprinosima ne bi trebale ugroziti buduće mirovine, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Rasterećenje dohotka je, kaže, nužno.

- Doista moramo biti konkurentni u smislu poreznog pritiska na trošak rada i ujednačiti  pritisak sa zemljama u okruženju kako ne bi došlo do novog vala migracija, kaže Novotny.

Detalji novog kruga poreznih izmjena trebali bi se uskoro saznati. Nema sumnje da će izazvati novi val reakcija svih - od zaposlenih i sindikata do poslodavaca i gradonačelnika.