08:40 / 05.02.2021.

Autor: U mreži Prvog/HRT

Švicarski franak: Sučeljavanje Aleksića i Adrovića u eteru

Zdenko Adrović i Goran Aleksić

Zdenko Adrović i Goran Aleksić

Foto: HTV / HRT

Nakon odluke Ustavnoga suda hoće li krenuti masovne tužbe protiv banaka zbog kredita u francima? Jamče li tužbe siguran povrat preplaćenoga novca? Što nakon ovoga mogu učiniti banke – kakav imaju manevarski prostor? Što u svjetlu odluke Ustavnoga suda znači dogovor Vlade s bankama o obustavi arbitražnih postupaka pred sudom u Washingtonu? O tome su u mreži Prvog govorili Goran Aleksić iz Udruge Franak i Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Nakon konačnog završetka kolektivnog spora, Udruga Franak poziva sve koji su imali kredit u švicarskim francima, a nisu pristali na konverziju da tuže banke. U Hrvatskoj je bilo oko 70 000 takvih kredita, a odlukom suda potvrđeno je da su promjenljiva kamatna stopa i valutna klauzula u švicarskim francima - ništetne. 

Jesu li banke spremne priznati poraz, Adrović odgovara kako je točno da je Ustavni sud prije dva dana odbacio tužbe banaka, međutim, ta odluka ne proizvodi dodatna prava za potrošače koja već nisu poznata hrvatskoj javnosti.

- Imamo slučaj u kojem je Vrhovni sud već potvrdio da su hrvatski građani koji su imali kredite u švicarskim francima obeštećeni, ti su ugovori pravno valjani, proizvode pravne učinke, dodaje.

Što se konvertiranih kredita tiče mi vjerujemo, navodi Adrović, da su građani obeštećeni i da tu nema novih nepoznanica. Kod onih kredita koji nisu konvertirani, to su auto krediti, njihova matematika je bitno drugačija i tu se ljudima ne bi isplatilo ići u dugotrajne i neizvjesne tužbe.

Ovo nije točno, ističe Aleksić i dodaje da su tužbe već sada bile masovne i bit će još masovnije.

- U svakom kreditu koji je ugovoren u švicarcima, čovjek koji je digao autokredit dobit će natrag otprilike oko 50% realiziranog sa zateznim kamatama. To su veliki iznosi.

Ova presuda, ističe Aleksić, govori da je ništetna valutna klauzula i kamatna stopa u svih 125 000 ugovorenih kredita s takvom valutom klauzulom. Treba razdvojiti ljude koji su konvertirali i koji nisu.

- Ljudi koji su konvertirali kredite čekaju odluku suda EU-a. Neki su već tužili oni koji nisu tužili neka čekaju odluku suda o tome imaju li pravo na obeštećenje. Ljudi koji nisu konvertirali, njih je 70 000, odmah trebaju potražiti odvjetnika i tužiti banku i dobit će. Oni koji su dizali 2004. i 2005. pa 2010. otplatili, oni trebaju vidjeti. Oni koji su dizali 2006., 2007., 2008. i otplaćivali 5,6 7 godina dobit će 50 do čak 80% realiziranog kredita. Rasla im je kamata, rastao im je tečaj.To su ogromni iznosi.

Što se tiče sudske prakse, Krediti koji nisu konvertirani riješeni su pozitivno za građane 99,9 %, odnosno u korist potrošača.

- Imamo oko 500 pravomoćnih presuda koje su već isplaćene i oko 5000 prvostupanjskih presuda koje još nisu pravomoćne. Ukupno je oko 30 000 postupaka, 20 000 je za konvertirane kredite, 10 000 je za nekonvertirane kredite. Ti su postupci u tijeku i oni će se riješiti u sljedećih godinu, dvije. Što se tiče dugotrajnosti postupka, to potrošače ne zanima. Nema specijalnog troška.

Nije sigurno da svatko tko tuži da će dobiti novac kaže Adrović, no Aleksić napominje da svaka fizička osoba je potrošač i da nije potrošač mora dokazati banka.

- Moram priznati da Hrvatska jest jedinstven trošak. Jedina zemlja s kojom se možemo uspoređivati je Mađarska. Mi smo jedina zemlja gdje su banke snosile ukupan trošak. Ono što smo mi predlagali da se prema socijalnim kriterijima izradi "karta", dakle, za one koji su bili slabijeg imovinskog stanja da im se otpiše možda i polovica kredita. Primjerice, estradnjaci i sportaši su bez problema otplaćivali, rekao je Adrović.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!