Banovina danas - prijepori oko kontejnera

Unatoč stalnim podrhtavanjima tla, život na Banovini polako se vraća u kakvu-takvu normalu. 

Darinko Dumbović, petrinjski gradonačelnik, tvrdi da se njegov grad zaobilazi u podjeli kontejnera, no iz Stožera za otklanjanje posljedica potresa demantiraju takve navode.

Naselje na petrinjskom Sajmištu poprima konkretne obrise. Postavljaju se rubnici za nogostup, u kanale se polažu cijevi. Za sedam dana, kaže Mladen Pavić, glasnogovornik Stožera za otklanjanje posljedica potresa, trebale bi se useliti prve obitelji. To je, naglašava, 15 dana prije planiranoga.

No, kontejnera za područje izvan Sajmišta i dalje nedostaje, tvrdi  Dumbović.
- Nisam zadovoljan zato što kontejneri dolaze na kapaljku, jučer je došlo tri, prekjučer tri, prekprekjučer četiri, kaže. 

Pavić odgovara da je jučer Petrinju je stiglo 26 kontejnera, a na cijelo područje do sinoć je postavljeno 1262 kontejnera.

- One informacije koje dobivamo nisu na toj brojci. Žao mi je, ispričat ću se ako je tako, međutim taj osjećaj nemamo na terenu, rekao je Dumbović.

Osjećaj normalnog života ipak se pomalo vraća u grad. Petrinjska tržnica ponovno je mjesto susreta.

Onima s najnižim mirovinama podijeljeni su paketi s proizvodima koje je Grad otkupio od lokalnih OPG-ova.

I sindikat Preporod dodijelio je 7.000 kuna pomoći radnicima škola čija je imovina stradala u potresu.

Velika je snaga, velika je hrabrost, veliko je srce kad znate da je netko uz vas, poručuje Brankica Šuker iz Područne škole Češko selo u Petrinji.

Poruku kolegama poslao je i Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, koji naglašava da nisu sami i da sindikat na ovome neće stati. 

Ne staju ni donacije iz Europe. Iz njemačkog grada Aichtala u Glinu je stigao konvoj s vatrogasnom opremom.

Još donedavno, u Drvnom centru u Glini pomoć su pružali onima bez krova nad glavom. Sad im je prioritet saniranje vlastite štete.

Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina, ustvrdio je da Drvni cenatr ima štete u iznosu od 12 milijuna kuna. Štetu saniraju sami, pokušavaju naći sredstva i financijske rezerve kako bi nastavili s normalnim radom.

Glavna im je želja da se riješi problem koji je postojao i prije potresa - manjak infrastrukture i sadržaja za obitelji.

Samo tako, kažu, moći će privući radnu snagu koja im kronično nedostaje.

Pogledajte prilog Ane Zadro iz središnjeg Dnevnika HRT-a.