Dobar potez je samoobnova

Obnova zgrada oštećenih u potresu ni u Zagrebu ne ide željenom brzinom, a najnezadovoljniji su vlasnici koji su ostali bez svojih domova. Od potresa, u ožujku 2020. zaprimljeno je gotovo sedam tisuća zahtjeva za obnovu, a do danas ih je obrađeno oko tri četvrtine. U gradu se trenutačno radi na samo nekoliko desetaka objekata i uglavnom se radi o projektima u kojima su stanari sami krenuli u obnovu.

Gradilište u Vinkovićevoj ulici jedno je od 40-tak koja su trenutačno otvorena u Zagrebu. Edita Pjaca zajedno sa suvlasnicima odlučila se na samoobnovu još prije donošenja zakona. To se pokazalo kao dobar potez.

- Išli smo defacto u samoobnovu i to bi svakako svima preporučila, ako imaju mogućnost da imaju većinu stanara, jer za takvu odluku potrebna je većina stanara. U ovom trenutku to je, kad pratim kako napreduje obnova, mislim da je to najbolja poruka svima koji kreću u obnovu. Znam puno ljudi koji me i privatno pitaju i znam da doista, najbrže će na taj način ići, jer doista su brojni problemi s obnovom i sa svim drugim problemima koje imamo, rekla je Edita Pjaca.

Teško je bilo, kaže, zatvoriti financijsku konstrukciju i proći sve administrativne zapreke. Problem je to s kojim se susreće i većina izvođača radova. Kompliciran sustav dodatno usporava i onako sporu obnovu.

- Znači, ping pong između predstavnika stanara, projektanata, nadzora, taj nekakav začarani krug gdje nikako da oni izađu s rješenjem,  da mogu krenuti i da im se odobre sredstva, objasnio je neke od problema s obnovom Neven Hodalić, izvođač radova. 

Obnovljeno je samo osam privatnih zgrada 

Možda je zato do sada u Zagrebu završena obnova samo osam privatnih zgrada. Malo je bolja situacija kada je riječ o javnim zgradama. Sanirane su 162 zgrade odgojno-obrazovnih ustanova. Među njima, cjelovitu obnovu prošle su tri osnovne škole i jedan učenički dom.

- Trebalo je napraviti određene korekcije. Trebalo je novelirati dokumentaciju, ishoditi nove posebne uvjete Zavoda za zaštitu spomenika, ttebalo je napraviti i novo pametnije budžetiranje, odnosno ponašati se kao odgovorna gradska uprava i nastojati što više sredstava povratiti iz EU sredstava, odnosno prije svega iz Fonda solidarnosti, izjavio je Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.

Novac iz Fonda solidarnosti na raspolaganju je do kraja lipnja sljedeće godine. No, sve ide presporo i procjenjuje se kako je do sada potrošeno samo 30 posto novca. Svjesni su toga i u Fondu za obnovu, pa najavjuju otvaranje 60-ak novih gradilišta u gradu.

Resorni ministar vjeruje da će se novac potrošiti do roka.

- Ja vjerujem da je realno da se sve iskoristi. Duboko vjerujem da ćemo veliku većinu iskoristiti. Svaki dan, kako mi u Ministarstvu, tako i sva provedbena tijela, uključujuži Grad i sve resore radimo na tomeda se iskoriste, odnosno opravdaju sva sredstva, izjavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Paladina.

Kada se uzme u obzir povećanje cijene energenata, građevnog materijala i ekonomskih neprilika s kojima se suočavamo, pokazalo se da je model samoobnove mnogo bolji i učinkovitiji. Onima koji su se odlučili za taj model, bit će puno lakše nego onima koji čekaju da država obavi.