Još se ne zna tko je kriv za pomor pčela na Bilogori

Od nezapamćenog pomora pčela na Bilogori prošlo je više od 2 mjeseca, a pčelari još ne znaju tko je kriv što je njih deset izgubilo više od 500 pčelinjih zajednica. Dosadašnje analize meda i uginulih pčela upućuju na trovanje. 

Pčelinjak Darka Novotnija još se oporavlja od katastrofe. Od 140 pčelinjih zajednica pomor je preživjela samo trećina.

- Sad mi je bitno da ovo što je ostalo uspije preživjeti zimu i da u proljeće pomalo krenu, kaže Darko.

Mala mu je utjeha to što je njihov bagremov med zdravstveno ispravan - ostali su bez paša lipe, kestena, amorfe...

Inspekcije su utvrdile i da su pčele bile zdrave pa su njihove sumnje potvrđene.

- Čisti školski primjer trovanja, e sad šta i kako, to inspekcije znaju, one će djelovati i te nalaze još nismo dobili na uvid, kaže Novotni.

Zato smo ih mi zatražili od Državnog inspektorata. Nakon analize triju ratarskih kultura te uzoraka iz vinograda i voćnjaka, utvrđeno je korištenje insekticida koji nije registriran za primjenu u voćarstvu, kao i sredstva kojem je istekla valjanost rješenja o registraciji. Ističu i da je protiv korisnika donesena upravna mjera te pokrenut prekršajni postupak.

- Nas konkretno ne zanima tko je to napravio, nego smo mišljenja da se s ovakvim stvarima mora ići u javnost, one ne smiju ostati zataškane jer se pitamo tko je od nas sljedeći iduće medonosne sezone, poručuje Goran Pranjić, predsjednik Pčelarske udruge "Bilogora", Bjelovar.

Unatoč kaznama od 2 tisuće do čak 100 tisuća kuna, malo tko poštuje Zakon, kojim se propisuje da prije svakog tretiranja pesticidima opasnim za pčele poljoprivrednik mora obavijestiti pčelare.

- Nije nam se nitko obratio osim gospodin, moram pohvaliti gospodina Feletara koji se isto tako bavi poljoprivredom, on nam je javio, kaže Vera Marušić, pašna povjerenica Pčelarske udruge "Bilogora", Bjelovar.

Jedan na cijeloj Bilogori, gdje su, kao i posvuda, pčele uključene u proizvodnju 70% namirnica koje konzumiramo. Dovoljno za uzbunu i ozbiljniju kontrolu.