"Ovo je zadnja šansa": Ima li nade za spas Imunološkog zavoda?

"Zdravlje svima, pozdrav domovini" naziv je nove epizode HTV-ove emisije Labirint koja se bavi sudbinom nekad moćnog Imunološkog zavoda. Iako su imali svjetski priznate proizvode, doživjeli su krah. Gdje su njegovi zaposlenici? Tko može tvrtku od strateškog interesa podići iz pepela?

1893. u Zagrebu je počeo s radom Kraljevski zemaljski zavod zadužen za provođenje imunizacije. Od 1961. poznat je kao Imunološki zavod.

Zavod je prodavao cjepiva u više od sto zemalja svijeta.

- Masovno cijepljenje koje je počelo gotovo isključivo s cjepivima Imunološkog zavoda dovelo do niza ozbiljnih medicinskih uspjeha. Dakle, cijeli niz bolesti je praktično iskorijenjen ili su ostale u tragovima, kaže bivši ravnatelj Imunološkog zavoda Bojan Benko.

- Mali broj zemalja se mogao pohvaliti da imaju proizvodnju imuno bioloških lijekova, da imaju proizvodnju cjepiva. Mi smo jedni od tih. I meni su često znali reći: "Sve se može kupiti". Da, apsolutno se slažem, može se kupiti, samo je pitanje po kojoj cijeni i po kojim uvjetima, kaže Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu.

Dr. vet. med. Hrvoje Šindler, voditelj Odjela za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja, kaže kako mu logika govori da iz napuštanja proizvodnje s ciljem uvoza korist imaju samo pojedinci.

Ustanova od strateškog interesa

Ravnatelj zavoda dr. med. Vedran Čardžić navodi da je 2008. i 2009. rađena opsežna studija za izgradnju tvornice u Brezju. 

- Tad je 10 i nešto milijuna kuna bilo plaćeno u društvu, izgradnja idejnog projekta, kaže Čardžić, dodajući da je napravljeno sve do razine nacrta gdje će ići koja utičnica.

- Prvi korak je bio napravljen. A sad zašto nije drugi, treći, to ne znam, kaže Čardžić. 

- Koliko ja znam i sjećam se, zapelo je na financiranju, kaže Ljerka Kotarski, dipl. ing. molekularne biologije, voditeljica Odjela za proizvodnju virusnih cjepiva. 

2015. godine odlukom Vlade RH Imunološki zavod postaje javna ustanova od strateškog interesa za Hrvatsku.

- Onda smo imali još nekoliko takvih pokušaja rekonstrukcije postojećih pogona. Zadnji je bio 2017., 2018. Zaista nisu bili veliki novci, ne znam koliko se šoping centara od tada sagradilo, kaže Kotarski. 

Kotarski kaže da ih je na odjelu bilo triput više kad su imali proizvodnju. 

- Tad je na zavodu bilo 350 zaposlenih, sad nas ima oko 150, dodaje.

Ravnatelj Čardžić objašnjava da sadašnji djelatnici, najjednostavnije rečeno - održavaju sustav.

- Ti ljudi sad tamo praktički simuliraju rad kao da proizvode. To donekle i košta. Ponekad se čini nepotrebno. Mi sad možemo reći: Odite ljudi doma, nemojte ništa raditi dok ne stane na noge. Ali onda nećemo moći stati na noge. Tako da, da, odražavaju procese koliko god to zvučalo onako nekako prazno, kaže.

Zmijski protuotrov desetljećima je bio brend Imunološkog zavoda

Imunološki zavod među ostalim je proizvodio prirodni interferon, lijek koji se dobiva iz ljudske krvi.

Dr. Šindler kaže kako je zmijski protuotrov desetljećima bio brend Imunološkog zavoda, koji je bez problema nalazio plasman na globalnom tržištu jer je bio izuzetno kvalitetan. Pokazuje nam prostor za uzgoj i držanje zmija. 

- Ove zmije su donori zmijskog otrova koji se dobiva takozvanim postupkom mužnje zmija. Zmija u postupku mužnje istisne otprilike 20 miligrama otrova, kaže Šindler.

Kaže da je cijena protuotrova 20-ak i više tisuća kuna, a da ga je Imunološki zavod proizvodio za par stotina kuna.

Kotarski vjeruje da su nedaće Imunološkog zavoda rezultat želje velikih svjetskih kompanija da preuzmu njihov cijepni soj virusa morbila Edmonston-Zagreb.

- To je najkvalitetniji cijepni soj virusa morbila, i to je dokazala i Svjetska zdravstvena organizacija. Netko valjda misli da ćemo mi odustati od svega, da ćemo otići u mirovinu i da će ti sojevi virusa doći nekom drugom proizvođaču koji će onda biti jedan od najvećih svjetskih proizvođača. Jer tu smo priču imali s indijskom kompanijom kojoj je Imunološki zavod prodao jeftino znači te sojeve virusa. I za 10 godina oni su postali jedan od najvećih svjetskih proizvođača, kaže Kotarski.

- 2017. godine smo dobili upit za preko 500 milijuna doza cjepiva godišnje za južnu i jugoistočnu Aziju. To je, to je enorman kapacitet, za nekoliko tvornica. A sad što će biti sa mnom nakon svega ovoga što sam rekla, nemam pojma, kaže.

2013. u Imunološkom zavodu prestaje prerada krvne plazme. Otada se naša krvna plazma prerađuje u švicarskoj Octapharmi...

- Ako imate organiziranu vlastitu proizvodnju krvnih derivata, dakle, iz vlastite populacije proizvodite vlastite krvne derivate za vlastitu populaciju - to vam se gleda kao da imate naftna polja, kaže Šindler.

- Čak i da nemate nikakvu opasnost izvana i da država normalno funkcionira, opet neke biološke proizvode morate imati, jer ako je strateška firma nije bez vraga strateška, s nekim razlogom je proglašena strateškom, kaže Čardžić.

Zadnja šansa

Imunološki zavod 2013. ostaje bez proizvodnih dozvola i ubrzo odlazi u stečaj.

- Plače mi se i sad... Ne, ne znam što bih rekla. Nije se puno promijenilo, kaže Kotarski suznih očiju.

- Logika i razum govore da Imunološki zavod treba nastaviti s proizvodnjom cjepiva. Mi smo sad na tom putu. Nama je obećano da ćemo imati proizvodne pogone. Iskreno se nadamo da se opet neće dogoditi kao i 2009. da se kaže: Ali nema se novca za to, kaže Kotarski. 

Nakon problema sa zemljištem u Brezju, za novu lokaciju nove tvornice izabrano je jedno drugo mjesto u okolici Zagreba.

- Od Brezja ništa, ali se nadamo da će sve biti dobro u Rugvici, kaže Kotarski. 

- Prvo krećemo sa zmijskim antitoksinom, to nam je prva faza, a druga nam je faza cjelokupna tvornica, kaže Čardžić.

- Ovo je sad zadnja šansa za Imunološki zavod jer ako ovaj pokušaj propadne, zaista više neće imati tko prenijeti znanje na nove generacije, upozorava Kotarski.

Novo izdanje emisije Labirint urednice Jagode Bastalić prikazujemo svaki ponedjeljak na Prvom programu HTV-a u 23:20, te preko multimedijske platforme HRTi.

U videoteci HRTi-ja možete pronaći i emisije Labirinta emitirane prethodnih godina.